Cilj ovog izbornog predmeta je pružiti studentima priliku da steknu znanje o mogućnostima suvremenih načina prehrane i njihovoj interakciji s imunološkim odgovorom.
Regulirani upalni odgovor je ključan za održavanje zdravla i homeostaze. Upalni odgovori mogu utjecati na ovu regulaciju i uzrokovati različite kronične upalne reakcije te pridonijeti nastavljanju i napredovanju bolesti. Tipične značajke kronične upale u okviru patofiziologije su poremećaji praćeni gubitkom funkcije stanične barijere, reakcijom na različite benigne podražaje, infiltracijom upalnih stanica u stanične odjeljke gdje se obično ne nalaze u visokim koncentracijama i prekomjernom proizvodnjom citokina, kemokina, oksidansa, eikozanoida i matrix metaloproteinaze (MMP). Razne prehrambene komponente (npr. omega-3 masne kiseline, antioksidativni vitamini, prebiotici i probiotici) mogu modulirati predispoziciju za razvoj kroničnih upalnih procese (naročito upale niskog stupnja koja je karakteristična za pretilost i druga patološka stanja) i mogu imati ulogu u terapiji. Promjene u funkciji barijere crijeva i protuupalni odgovori mogu dovesti do razvoja mnogih autoimunih i upalnih bolesti. Mnogo različitih čimbenika povezanih sa zapadnjačkim načinom života, poput neuravnotežene prehrane (nizak unos voća i povrća, polifenola i drugih antioksidansa), zagađenje, psihološki stres itd. Mogu smanjiti učinkovitost antioksidativne obrane, mijenjajući redoks ravnotežu i posljedično povećati rizik upalnih odgovora koji mogu postati kronični. Vrlo je važno znati mehanizme i funkciju mnogih prehrambenih komponenata koje imaju koristi za ljudsko zdravlje.
Razumijeti i objasniti osobitosti urođenog i stečenog imunološkog odgovara prilikom različitih prehrambenih navika
Objasniti različite patofiziološke slike bolesti koje zahtijevaju posebne oblike prehrane i praćene su promjenama imunološkog odgovora
Opisati smjernice terapija baziranih na različitim vrstama prehrane
Utjecaj prehrane na urođeni i stečeni imunološki odgovor
Iddir M, Brito A, Dingeo G, Fernandez Del Campo SS, Samouda H, La Frano MR, Bohn T. Strengthening the Immune System and Reducing Inflammation and Oxidative Stress through Diet and Nutrition: Considerations during the COVID-19 Crisis. Nutrients. 2020 May 27;12(6):156
Bordoni A, Danesi F, Dardevet D, Dupont D, Fernandez AS, Gille D, Nunes Dos Santos C, Pinto P, Re R, Rémond D, Shahar DR, Vergères G. Dairy products and inflammation: A review of the clinical evidence. Crit Rev Food Sci Nutr. 2017 Aug 13;57(12):2497-2525
Venter C, Eyerich S, Sarin T, Klatt KC. Nutrition and the Immune System: A Complicated Tango. Nutrients. 2020 Mar 19;12(3):818.
Methenitis S, Stergiou I, Antonopoulou S, Nomikos T. Can Exercise-Induced Muscle Damage Be a Good Model for the Investigation of the Anti-Inflammatory Properties of Diet in Humans? Biomedicines. 2021 Jan 5;9(1):36
Philpott M, Ferguson LR. Immunonutrition and cancer. Mutat Res. 2004 Jul 13;551(1-2):29-42.
Miggiano GA, Gagliardi L. Diet, nutrition and rheumatoid arthritis. Clin Ter. 2005 May-Jun;156(3):115-23.
Jensen KN, Omarsdottir SY, Reinhardsdottir MS, Hardardottir I, Freysdottir J. Docosahexaenoic Acid Modulates NK Cell Effects on Neutrophils and Their Crosstalk. Front Immunol. 2020 Oct 5;11:570380.
Mentella MC, Scaldaferri F, Pizzoferrato M, Gasbarrini A, Miggiano GAD. Nutrition, IBD and Gut Microbiota: A Review. Nutrients. 2020 Mar 29;12(4):944
Peña-Romero AC, Navas-Carrillo D, Marín F, Orenes-Piñero E. The future of nutrition: Nutrigenomics and nutrigenetics in obesity and cardiovascular diseases. Crit Rev Food Sci Nutr. 2018;58(17):3030-3041
Aspray TJ, Hill TR. Osteoporosis and the Ageing Skeleton. Subcell Biochem. 2019;91:453-476.
Zabetakis I, Lordan R, Norton C, Tsoupras A COVID-19: The Inflammation Link and the Role of Nutrition in Potential Mitigation. Nutrients. 2020 May 19;12(5):1466
Arrese M, Cabrera D, Kalergis AM, Feldstein AE. Innate Immunity and Inflammation in NAFLD/NASH. Dig Dis Sci. 2016 May;61(5):1294-303
Bonaventura P, Benedetti G, Albarède F, Miossec P. Zinc and its role in immunity and inflammation. Autoimmun Rev. 2015 Apr;14(4):277-85.
Redovito pohađanje nastave, pisanje seminarskog rada.
Završna ocjena znanja studenta formira se na temelju ocjene stečene tijekom nastave (70% ukupne ocjene) i na temelju provjere znanja na završnom ispitu (30% ukupne ocjene). Tijekom nastave, studentov rad biti će vrednovan i ocijenjen na temelju izrade seminarskog rada (50%) kojeg studenti izrađuju u malim grupama te ga prezentiraju tijekom održavanja seminara. Pohađanje nastave će se bodovati s 5% od ukupne ocjene, a aktivnosti u nastavi sa maksimalno 15%.