Kolegij Autoimune bolesti - patogenetski mehanizmi i novi terapijski pokušaji izborni je predmet na drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u IV semestru (III bloku izbornih predmeta), a sastoji se od 10 sati predavanja i 15 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS). 

Cilj ovog izbornog kolegija je omogućiti studentu da usvoji najnovija znanja o etiopatogenetskim mehanizmima autoimunih bolesti (AIB), tj. mehanizmima uključenim u pokretanje i održavanje autoimunog procesa, a koja su proizašla iz brojnih eksperimentalnih modela i proučavanja različitih autoimunih bolesti u ljudi. 

Na primjerima nekih češćih autoimunih bolesti studenti će usvojiti najnovije spoznaje o gubitku tolerancije, te etiopatogenetskim mehanizmima nastanka autoimunosti, ulozi pojedinih imunoloških stanica i medijatora u oštećenju ciljnih organa i sistemskim komplikacijama, te će tako dobiti bolji uvid u najnovije dijagnostičke i terapijske pokušaje u oboljelih od autoimunih bolesti.

Sadržaj predmeta:

1.Priroda imunološke reakcije na vlastito

Autoantigeni. Podjela autoimunih bolesti (AIB). Kako imunološki sustav razlikuje tuđe od vlastitog? Mogući pokretački čimbenici u AIB. Dijelovi imunološkog sustava koji sudjeluju u efektorskim zbivanjima u AIB. Grupiranje AIB unutar jedinke ili jedne familije. Razlozi kroničnog tijeka AIB.

2. Mehanizam tolerancije u prevenciji AIB

Ravnoteža između nereaktivnosti i hiperreaktivnosti imunološkog sustava. Preveniranje autoimunosti i održavanje imunosti. Aktivacija autoreaktivnih limfocita i pojava autoimunih bolesti. Mehanizmi uspostave centralne tolerancije. Ektopična ekspresija tkivno-specifičnih antigena u timusu. Periferna anergija. Uloga infekcije i TLR u autoimunosti. Promjena imunogeničnosti ili raspoloživosti autoantigena. Imunološki privilegirana mjesta.  Imunomodulacija. T regulacijske stanice. Recesivna i dominantna tolerancija. 

3. Genetski i okolišni čimbenici autoimunosti.

Razine genskih poremećaja koji utječu na pojavu autoimunosti. MHC i «non-MHC» genotip i osjetljivost za AIB. Lijekovi i toksini u razvoju autoimunosti. Infekcija i razvoj autoimunosti. Molekularna mimikrija.

4. Imunopatogenetski mehanizmi autoimunih bolesti

Uloga antigen prezentirajućih stanica. Uloga limfocita T. Uloga limfocita B: teorije imunih kompleksa i auto-protutijela. Uloga kemokina i citokina. Apoptoza i AIB. 

5. Mehanizmi destrukcije tkiva

Prirođena i stečena imunost u mehanizmu destrukcije. 

6. Pokušaji imunološke i genske terapije bolesnika od AIB.

Ciljevi novijih terapijskih pokušaja: kostimulacijske molekule, Treg, klirens antigena, antigenska prezentacija, polarizacija citokinskog odgovora, upalni medijatori

ISHODI UČENJA ZA PREDMET:

I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 

1. Opisati glavne kliničke znakove najčešćih autoimunih bolesti
2. Opisati i objasniti mehanizme uspostavljanja tolerancije (centralne i periferne) i pokretanja autoimunosti.
3. Opisati i objasniti dokazane patogenetske mehanizme nastanka određenih autoimunih bolesti.
4. Objasniti mehanizme destrukcije ciljnih tkiva u pojedinih AIB.
5. Navesti i objasniti osnovne terapijske principe i nove pokušaje u liječenju bolesnika od AIB. 

II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE

1. pronaći u literaturi poznate i dobro opisane patogenetske mehanizme u različitim autoimunim bolestima
2. algoritamski razraditi patogenezu u pojedinim primjerima autoimunih bolesti 
3. povezati poznate terapijske pokušaje u liječenju autoimunih bolesti s patogenetskim mehanizmom
4. Koristiti istraživački pristup sadržaju kolegija korištenjem  dostupne literature na Internetu i bazama podataka
5. Pokazati sposobnost timskog rada u pročavanju literature i izradi kvalitetne i sadržajne prezentacije
6. Pokazati sposobnost prezentiranja sadržaja neke tematske cjeline drugim studentima i nastavniku

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na seminarima student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima.Tijekom nastave skupljaju se bodovi, koji čine 30% završne ocjene na ispitu. Student, koji ostvari 15 bodova ili više pristupa završnom testu, koji se organizira neposredno po završetku nastave.

POPIS PREDAVANJA:

P1. Mehanizmi uspostavljanje Imunološke tolerancije i mehanizmi koji dovode do gubitka tolerancije (2h)

• definirati imunološku toleranciju i razlikovati je je od imunološke nereaktivnosti
• objasniti i razlikovati mehanizme uspostave centralne i periferne tolerancije
• objasniti značenje ekspresije tkivno-specifičnih antigena u timusu i ulogu mTEC stanica
• definirati T-intrinzičke i T-ekstrinzičke mehanizme periferne tolerancije
• objasniti ulogu Treg i tolerogenih dendriičnih stanica
• opisati ulogu infektivnih čimbenika kao pokretača autoimunosti, te razjasniti moguće mehanizme

P2. Reumatoidni artritis kao primjer autoimune bolesti (3h)

• Opisati kliničku sliku reumatoidnog artritisa (RA)
• Opisati kratki povijesni pregled i epidemiološke činjenice, te klinički tijek RA
• Objasniti sinovijalnu membranu kao ciljno tkivo u patogenetskom slijedu razvoja RA, te glavne karakteristike sinovitisa
• Opisati značaj sinovijalne angiogeneze
• Opisati osnovne karakteristike neravnoteže u lučenju proupalnih i protuupalnih citokina
• Definirati i nabrojati osnovne izvanzglobne simptome u tijeku RA
• Nabrojati i opisati obrasce koštane destrukcije
• Definirati zadnje kriterije dijagnostike (EULAR/ACR)
• Definirati glavne genetske i okolišne čimbenike rizika nastanka RA
• Definiratti pojam HLA i non-HLA genske sklonosti nastanka RA

P3. Patogenetski mehanizmi u nastanku RA (3h)

• Opisati patološku staničnu interakciju u nastanki i razvoju RA
• Opisati neke od starijih i novijih hipoteza u RA patogenezi
• Opisati značenje T-limfocita u pokretanju autoimunog odgovora
• Opisati citruliniranje i karbamiliranje kao osnove za pokretanje autoimunog odgovora
• Nabrojati poznate okolišne rizične faktore za nastanak RA
• opisati zasada poznatu ulogu masnog tkiva u autoimunosti
• Opisati značenje apoptoze u patogenezi RA
• Objasniti pojam “polarizacije” imunološkog odgovora citokinima
• Opisati ulogu NKG2D molekule, kao i Toll receptora u pokretanju autoimunosti
• Opisati značenje B-aktivacijskih molekula i ulogu B regulacijskih stanica
• Objasniti unutarstanične signalne puteve u autoimunosti pokrenute citokinima
• Definirati pojam osteoklastogeneze i objansiti mehanizme destrukcije hrskavice i kosti.

P4. Terapijske mogućnosti u RA (2h)

• opisati osnovnu terapiju koja se primjenjuje u RA (konvencionalni i biološki DMARD)
• Opisati mogućnosti genske terapije (zamjena ili kompenzacija defektnog gena/ nepostojećeg gena; kodiranje protuupalnih molekula; interferirnje sa signalnim putevima AIB)
• Opisati važnost molekularnih biomarkera RA (dijagnostički, prognostički i terapijski značaj)

POPIS SEMINARA: