Homeostatski mehanizmi stanice i glavnih funkcionalnih sustava. Građa i funkcioniranje stanice. Prijenos tvari kroz staničnu membranu, ionski sastav stanične i izvanstanične tekućine. Membranski i akcijski potencijal, značaj akcijskog potencijala u živčanim, mišićnim, žljezdanim i dr. stanicama. Stanična adaptacija i smrt. Odgovor stanice na stress. Upala, popravak i regeneracija tkiva. Rak.

Živčani sustav. Opći plan građe živčanog sustava, neurona, te senzoričkog i motoričkog dijela živčanoga sustava. Vrste i građa sinapsi u središnjem živčanom sustavu, te električna i kemijska zbivanja tijekom ekscitacije i inhibicije neurona. Vrste boli (parijetalna, visceralna i odražena) i njihove značajke. Putovi prijenosa boli u središnji živčani sustav, te sustav za suzbijanje boli u mozgu i kralježničnoj moždini. Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, amiotrofična lateralna skleroza. Osnovni poremećaji bazalnih ganglija i malog mozga.

Mišićno-koštani sustav. Neuromuskularni spoj i prijenos signala, motorička jedinica. Pobuđivanje mišićne kontrakcije skeletnog mišića. Osnovni poremećaji motoričke jedinice (neuropatije, miopatija, miastenia gravis). Osteoporoza.

Kardiovaskularni sustav. Fiziološka struktura i rad srca. Minutni volumen srca i venski priljev Srčani sustav za stvaranje i provođenje impulsa. Nadzor nad nastankom i provođenjem impulsa u srcu. Anatomske i funkcijske osobitosti stijenke aorte, arteriola, kapilara i vena. Cirkulacijski sustav, regulacija arterijskog tlaka. Arterijska hipertenzija i hipotenzija. Šok (hipovolemijski, neurogeni i kardiovaskularni). Patogenetski mehanizam nastanka šoka.

Respiratorni sustav. Mehanika plućne ventilacije, funkcije dišnih putova i fizikalna načela izmjene plinova kroz respiracijsku membranu. Plućni volumeni i kapaciteti, minutni volumen disanja i alveolarna ventilacija. Regulacija disanja. Patogeneza poremećaja difuzije plinova i poremećaja prometa tekućine i krvotoka u plućima. Osnovne spirometrijske karakteristike opstruktivnih bolesti (astme) i restriktivnih bolesti (pneumnije, ARDS).

Bubrezi i tjelesne tekućine. Fiziološka građa bubrega, glomerularna filtracija, stvaranje mokraće. Bubrežni protok i nadzor nad njima. Nadzor nad osmolarnošću tjelesnih tekućina. Regulacija izlučivanja glukoze, natrija i kalija. Ulogu bubrega u regulaciji acido-bazne ravnoteže. Odjeljci tjelesnih tekućina: izvanstanična i unutarstanična tekućina; edem. Mehanizmi koji dovode do glomerulonefritisa, pijeonefritisa, akutne tubularne nekroze, vaskularne i intersticjske bolesti bubrega. Poremećaji bubrežne funkcije (prerenalni, renalni i poslijerenalni). Akutno i kronično bubrežno zatajivanje. Anurija, oligurija, poliurija, disurija, nikturija i polakisurija. Značaj elemenata u sedimentu urina.

Probavni sustav. Kretnje probavnog sustava, specifičnosti sekrecije i njene regulacije u pojedinim segmentima probavnog sustava. Osnovni gastrointestinalni refleksi. Mehanizmi apsorpcije pojedinih hranidbenih tvari. Egzokrina i endokrina funkcija gušterače i upala gušterače. Upalne bolesti crijeva i komplikacije. Poremećaji sekrecijskih i motoričkih funkcija želuca, tankog i debelog crijeva. Vrijed želuca i dvaneastnika. Karakteristike i posljedice upale gušterače. Upalne bolesti crijeva i komplikacije.

Metabolizam i jetra. Fiziologija metabolizma proteina, ugljikohidrata i masti. Funkcijska organizacija jetrenog režnjića. Specifičnosti protoka krvi kroz jetru. Uloga jetre u metabolizmu osnovnih tvari, pohrana tvari u jetri. Metabolizam bilirubina. Žutica (ikterus) i subikterus. Prehepatalna, hepatalna i poslijehepatalna žutica i njihove laboratorijske karakteristike. Patofiziološki mehanizmi u cirozi jetre. Ciroza jetre. Euglikemija, hiperglikemija i hipoglikemija. Šećerna bolest (tip I i II). Izvođenje, svrhu i nalaz testa tolerancije glukoze. Patofiziološke posljedice šećerne bolesti (hiperglikemija, glukozurija, keto-acidoza, dehidratacija, dijabetička koma).

Endokrini sustav. Ustroj endokrinog sustava i mehanizmi djelovanja hormona. Regulacija hormonskih sustava. Uzroci i posljedice pojačanog i smanjenog lučenja hormona. Uzroci i posljedice poremećaja u ciljnom tkivu hormona. Mehanizmi stvaranja i djelovanja hormona hipofize te njihove kontrole hipotalamusom. Djelovanje štitnjače, paratireoidne žlijezde te nadbubrežne žlijezde. Poremećaji funkcije prednjeg i stražnjeg režnja hipofize. Dijabetes insipidus, gigantizam, nanosomija, akromegalija i panhipopituitarizam. Hiper- i hipofunkcije štitnjače, Gravesova (Basedowljeva) bolest. Hiper- i hipofunkcije nadbubrežne žlijezde. Posljedice poremećene regulacije kalcijevih i fosfatnih iona. Poremećaji paratireoidnog hormona i kalcitonina. Reprodukcijski sustav u muškaraca. Spermatogeneza. Funkcije testosterona i regulacija muških spolnih funkcija hormonima. Početak puberteta. Reprodukcijski sustav u žena i trudnoća. Mjesečni ovarijski ciklus, razvoj ženskih zametnih stanica i mjesečni endometrijski ciklus. Funkcije estrogena i progesterona. Oplodnja. Osnovna zbivanja u trudnoći i porodu. Važnost dojenja. Primarni i sekundarni hipogonadizam u žene. Anovulacijski ciklus, policistična bolest jajnika, adrenogenitalni sindrom i objasniti njegove posljedice u žene. Primarni i sekundarni hipogonadizam u muškarca, te posljedice. Kriptorhizam.

1.  Guyton A.C. and Hall J.E. Medicinska fiziologija, četrnaesto izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2020.

2. Gamulin S. Patofiziologija za visoke zdravstvene škole. Medicinska Naklada, Zagreb, 2005.

Redovito pratiti/pohađati sve oblike nastave (predavanja, seminari i vježbe) te aktivno i pravovremeno sudjelovati u nastavnom procesu.

Tijekom nastave student može postići maksimalno 50% ocjenskih bodova. Završnom testu mogu pristupiti studenti:

• koji su izostali manje od 30% ukupne nastave (zbroja satnice predavanja, seminara i vježbi)
• koji su izložili seminarsku temu i predali powerpoint prezentaciju
• koji su tijekom nastave skupili najmanje 25 ocjenskih bodova.

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 24 ili manje bodova ili izostali više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), te moraju kolegij ponovno upisati naredne akademske godine..

Boduju se sljedeće 3 aktivnosti:

1. parcijalni test 1: maksimalno 20 ocjenskih bodova
2. parcijalni test 2: maksimalno 20 ocjenskih bodova
3. priprema (powerpoint) i usmeno izlaganje seminarske tem: maksimalno 10 ocjenskih bodova. 

Kod svake aktivnosti bodovane tijekom nastave potrebno je postići minimum od 50% ocjenskih bodova, tj. 10 bodova na parcijalnom testu i 5 bodova na samostalnom radu. 

PARCIJALNI TEST

Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva pisana testa koja će se rješavati digitalnim putem pomoću platforme Merlin. Svaki test imat će oko 50 pitanja s ponuđenim odgovorima. Broj točnih odgovora može varirati. Pitanje s jednim točnim odgovorom vrijedit će 1 bod, a pitanje s više točnih odgovora vrijedit će 3 boda. U opisu pitanja bit će navedeno postoji li samo jedan ili više točnih odgovora. U slučaju pitanja s višestrukim odgovorima, samo potpuno točni odgovor donosi bodove, a broj točnih odgovora neće biti naveden. Na primjer, pitanje ima pet ponuđenih odgovora od kojih su tri točna. Pitanje će biti bodovano samo ako su odabrana sva tri ispravna odgovora. Ako je odabran samo jedan ili samo dva ispravna odgovora, pitanje neće biti bodovano, tj. neće biti parcijalnog bodovanja pitanja.

Uspjeh na parcijalnom testu čini zbroj vrijednosti za sva pitanja i bit će izražen u postocima (%). Za oba parcijalna testa vrijedi sljedeći raspored ocjenskih bodova dodijeljen prema uspješnosti na testu:

Parcijalni testovi održat će se:      24.10. 2025. (petak), 13,00-14,00 online

                                                          01.12. 2025. (ponedjeljak), 14,00-15,00 online

SAMOSTALAN RAD

Na početku nastave bit će objavljen popis tema i mogućih termina izlaganja koje studenti mogu birati za svoje seminarsko izlaganje. Student također može predložiti dodatnu temu. Nastavnik će u dogovoru sa studentima objaviti popis dodijeljenih tema i termina izlaganja. Za studenta koji pravovremeno ne javi temu ili termin, nastavnik će odrediti temu ili termin prema dostupnim opcijama.

Zadatak studenta je pripremiti power point prezentaciju i izložiti temu u trajanju 10-15 minuta nakon kojih će uslijediti rasprava u trajanju do 5 minuta. Ocjenjivat će se sljedeća 3 elemenata:

1. sadržaj i preglednost prezentacije
2. jasnoća izlaganja prezentacije
3. odgovori i pokazano znanje tijekom rasprave.

Nakon izlaganja nastavnik će sa studentom raspraviti ta 3 elementa i dodijeljenu ocjenu.

Aktualne informacije bitne za izvođenje nastave bit će pravovremeno objavljivane na platformi Merlin.

Završni ispit donosi maksimalno 50 bodova i provest će se usmenim putem. Ovim ispitom provjeravaju se ključne kompetencije koje su utvrđene za svaku cjelinu posebno. Svaki student će dobiti 3 pitanja na način da će izvući karticu s pitanjima. Popis pitanja za završni (usmeni) ispit bit će objavljen na početku nastave. Na usmenom ispitu moraju biti prisutna minimalno 3 studenta.

Konačna ocjena (maksimalno 100 ocjenskih bodova) utvrđuje se zbrajanjem dobova stečenih tijekom nastave (maks. 50 bodova) i završnim ispitom (maks. 50 bodova). na temelju apsolutne raspodjele prema sljedećoj skali: