Cilj kolegija je usvajanje znanja, vještina i stjecanje kompetencija za rješavanje medicinsko-etičkih i bioetičkih pitanja i problema s kojima se suočavaju pružatelji zdravstvenih usluga. Realiziranjem nastavnog sadržaja taj cilj se operacionalizira u sljedeće podciljeve: a) stjecanje znanja o utjecaju tehničko-tehnoloških i znanstvenih postignuća na moral i etiku u biomedicini; b) osposobljavanje studenata/ica za donošenje moralnih sudova i etičkih odluka; c) naglašavanje važnosti u preuzimanju odgovornosti za primjenu etičkih standarda prema kojima se donose sudovi o kvaliteti etičke argumentacije; d) ukazivanje na pluriperspektivnost i integrativni pristup u rješavanju bioetičkih problema u praktičnom djelovanju svih zdravstvenih djelatnika; e) primjena etičkih teorija i etičkih načela u postupku analize i rješavanja slučajeva iz prakse sanitarnog inženjera; f) pluriperspektivni pristup kvaliteti života i javnom zdravlju.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Etika i moral; Bioetika: sadržajno i metodološko određenje; Etika zdravstvene skrbi i etika javnog zdravstva: povijesni i suvremeni pristupi; Interdisciplinarnost, pluriperspektivnost i integrativnost bioetike; Vrijednosti u biomedicini i zdravstvu; Bioetičke teorije; Bioetička načela; Odnos izmežu pružitelja i korisnika zdravstvenih usluga; Sanitarna djelatnost u pravnoj i etičkoj normi; Privatnost, povjerenje i zdravstvena tajna; Bioetika i okoliš; Zdravlje, bioetika, okoliš i politika.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- definirati osnovne pojmove (moral, etika, bioetika)
- razlikovati adekvatnu od neadekvatne zdravstvene skrbi
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- prepoznati neetičke elemente ponašanja, komuniciranja i djelovanja u zdravstvenoj skrbi
- primjenjivati bioetička načela u situacijama etičke dileme (njena rješavanja)
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u predavanjima i seminarima.
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Također se ocjenjuju i druge aktivnosti studenta.
Nastava se izvodi u predavanjima i seminarima. Na seminarima studenti/ice obvezatno trebaju imati za rješavanja slučaja iz prakse sanitarnog inženjera Kodeks etike i deontologije djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti, djelatnosti radne terapije i medicinsko-laboratorijske djelatnosti, http://hkzr.hr/hr/dokumenti/akti/, pristup 8.7.2022. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.).
Eterović, I. Kant i bioetika, Pergamena – Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2017.
Gosić N. Bioetika in vivo, (odabrana poglavlja), Pergamena, Zagreb, 2005.
Gosić, N. Bioetičke perspektive, (odabrana poglavlja), Pergamena, Zagreb, 2011.
Kodeks etike i deontologije djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstvene radiološko tehnološke djelatnosti, djelatnosti radne terapije i medicinsko-laboratorijske djelatnosti, http://hkzr.hr/hr/dokumenti/akti/, pristup 8.7.2022.
Berčić, B. “Etika”, u: Filozofija, sv. 1., Ibis grafika, Zagreb, 2012.
Čović, A. Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb, 2004.
Eterović, I. – Buterin, T. “Bioethical analysis of sanitary engineering: a critical assessment of the profession at the crossroads of environmental and public health ethics”, Ethics in Science and Environmental Politics, sv. 22, 2022., str. 13–24.
Frankena, W. Etika, Kruzak, Zagreb, 1998.
Matulić, T. Bioetika, 3. izdanje, Glas koncila, Zagreb, 2012. 6.Prlić, N. „Etika zdravstvenih djelatnika“, u: Zdravstvena njega, VII. izd. Školska knjiga, Zagreb 2003.
Aktivno sudjelovanje u seminarima, riješeni testovi i položen završni ispit. Evidencija pohađanja nastave vodi se i za predavanja i za seminare. Prisustvo na predavanjima i na seminarima provodit će se prozivkom
na svakom satu. Mole se studenti da ne kasne na nastavu jer u slučaju zakašnjenja neće biti u mogućnosti realizirati nastavnim programom predviđene obveze. Student nije izvršio svoje obaveze propisane studijskim programom ukoliko je izostao više od 30 % nastavnih sati svakog pojedinog oblika nastave (predavanja ili seminari).
Izostanci s nastave pravdaju se isključivo liječničkom ispričnicom.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (50 bodova):
Pismeni testovi – 40 bodova
Studenti/ce rješavanjem dva pismena testa mogu ostvariti max 40 bodova (u svakom testu po 20 bodova).
Svaki test je sa zadacima (pitanjima) nadopunjavanja, dosjećanja, ispravljanja, alternativnog i višestrukog izbora, povezivanja, te esejskog tipa. Testovi sadrže po 20 pitanja, čiji se točni odgovori pretvaraju u ocjenske bodove na sljedeći način:
Broj točnih odgovora
Broj bodova
10
10(50%)
11
11
12
12
13
13
14
14
15
15
16
16
17
17
18
18
19
19
20
20
Aktivnost u seminarima – 10 bodova
Seminarski rad se realizira individualnim radom. Svaki/a student/ica dobije radni list na kojem je slučaj iz prakse i pitanja na koja treba odgovoriti. Aktivnost u seminarima pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Broj slučajeva / radnih listića
Broj bodova
0-2
0
3
1
4
2
5
3
6
4
7
5
8
6
9
7
10
8
11
9
12
10
II. Završni ispit (50 bodova)
Završni ispit je pismeni ispit u formi testa i na završnom ispitu ispitni prag ne može biti manji od 50 %. Na završnom ispitu realiziraju se i procjenjuju oni ishodi učenja koji nisu procjenjeni tijekom ranijih testova. Test na završnom ispitu sadrži 12-15 pitanja višestrukog odabira. Svako pitanje sadrži jedan ili više točnih odgovora. Svaki točan odgovor vrijedi 2,5 boda te se prema tome ponderira skala bodova na sljedeći način:
Broj točnih odgovora
Broj bodova
10
25 (50%)
11
27,5
12
30
13
32,5
14
35
15
37,5
16
40
17
42,5
18
45
19
47,5
20
50
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 50% i više ocjenskih bodova koje je bilo moguće steći tijekom nastave kroz oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja studenata sukladno pravilniku i/ili studijskom programu sastavnice, mogu pristupiti završnom ispitu. Prema toj odrednici studenti mogu pristupiti završnom ispitu ukoliko su tijekom nastave stekli 25 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 24,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%)
izvrstan (5)
B (75-89,9%)
vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%)
dobar (3)
D (50-59,9%)
dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 30 bodova ili nisu položili završni ispit)
nedovoljan (1)
Termini međuispita (parcijala) su: 2.5. i 2.6. 2025.
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na Merlinu.
Prema vrijedećim aktima, nije moguće “odbiti” ocjenu na završnom ispitu, već samo postupiti u skladu s Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci (student nezadovoljan ocjenjivanjem podnosi u roku od 24 sata obrazloženu pismenu žalbu dekanu).
Uz voditelja kolegija izvođač nastave je i doc. dr. sc. Franjo Mijatović te dr. sc. Toni Buterin, mag. sanit. ing.