Kolegij
Kolegij Neuroanatomija je obvezni predmet na drugoj godini Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Medicina koji se održava u III semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja, 13 sati seminara i 12 sati vježbi, ukupno 40 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti studentu usvajanje znanja o morfološkim značajkama struktura središnjeg i perifernog živčanog sustava i povezati ih sa njihovom funkcijom. Osim toga, student će usvojiti znanja o ustroju i građi sive i bijele tvari unutar središnjeg živčanog sustava kao i o ustroju osjetnih i motornih sustava te naučiti na koji način i kojim putem se prenosi živčani impulsi od središnjeg živčanog sustava do ciljnog organa i obrnuto. Nakon toga slijedi prikaz raspodjele arterijske irigacije pojedinih dijelova središneg živčanog sustava. Također studenti će usvojiti znanja o mrežnici oka i unutarnjem uhu kao i osjetnim površinama koje su tamo smještene.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Raspored sive i bijele tvari leđne moždine; pregled rasporeda sive i bijele tvari moždanog debla; građa i raspored sive i bijele tvari malog mozga; pregled sivih masa međumozga; hipofiza i neurosekrecijski sustavi; krajnji mozak (telencephalon medium, hemisfere, njušni mozak); raspored sive i bijele tvari krajnjeg mozga; limbički sustav; refleksni luk; nespecifični osjetni putovi; specifični osjetni putovi; motorni sustavi; retikularna formacija; autonomni živčani sustav (osnovni princip građe), simpatički dio autonomnog živčanog sustava; parasimpatički dio autonomnog živčanog sustava; unutarnja očna ovojnica; unutrašnje uho.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- Opisati i klasificirati dijelove središnjeg živčanog sustava te opisati njihovu unutarnju građu, međusobnu povezanost i funkciju.
- Opisati morfološke značajke i funkciju glavnih vrsta živčanih i potpornih stanica središnjeg živčanog sustava.
- Opisati i interpretirati sivu i bijelu tvar leđne moždine, moždanog debla, malog mozga, međumozga i krajnjeg mozga.
- Definirati i povezati funkciju kore mozga. Analizirati limbički sustav i retikularnu formaciju.
- Definirati put živčanog sustava i opisati sastavnice refleksnog luka.
- Opisati i objasniti ustrojstvo osjetnih i motornih sustava, ukazati na razliku između nespecifičnih i specifičnih osjetnih putova te piramidnog i ekstrapiramidnog sustava.
- Definirati i objasniti moždane ovojnice i krvne žile mozga.
- Opisati i objasniti ustrojstvo očne jabučice i unutarnjeg uha.
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- Opisati topografiju i strukturnu organizaciju središnjeg i perifernog živčanog sustava.
- Opisati osnovne značajke razvoja središnjeg živčanog sustava i razumjeti kako i zašto se događaju malformacije središnjeg živčanog sustava.
- Razumjeti morfološke značajke neurona i glija stanica te citoarhitektoniku leđne moždine i mozga.
- Opisati građu i funkciju moždanog debla, anatomske sastavnice debla te silazne i uzlazne putove
- moždanog debla.
- Opisati organizaciju i funkciju retikularne formacije te organizaciju i funkciju jezgara moždanih živaca.
- Opisati strukturu i funkciju talamusa i hipotalamusa, organizaciju i funkciju njihovih jezgri, interpretirati hipotalamo-hipofizijalni sekrecijski sustav.
- Razumijeti funkcionalnu anatomiju osjetnih i motornih putova te viših moždanih funkcija kao što su emocije i govor te primjeniti na slučajeve u kliničkoj praksi.
- Objasniti prijenos podražaja unutar svakog pojedinog puta.
- Opisati topografiju i strukturnu organizaciju autonomnog živčanog sustava.
- Razumjeti principe krvne opskrbe središnjeg živčanog sustava i biti u mogućnosti prepoznati posljedice rupture ili okluzije velikih krvnih žila mozga.
- Ovladati građom i funkcijom sastavnica očne jabučice i unutarnjeg uha.
- Prepoznati pojedine anatomske strukture središnjeg živčanog sustava i uočiti njihove međusobne odnose te stvoriti trodimenzionalnu predodžbu struktura središnjeg živčanog sustava važnih za razumijevanje normalne i patološke morfologije središnjeg živčanog sustava.
- Prepoznati strukture središnjeg živčanog sustava na slikovnim prikazima mozga i leđne moždine te razumjeti anatomsku podlogu najčešćih bolesti središnjeg živčanog sustava.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o strukturi i funkciji središnjeg i perifernog živčanog sustava.
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama iz glavnog udžbenika i/ili dodatne literature. Tijekom nastave skupljaju se bodovi, koji čine 50% završne ocjene na ispitu. Provjera znanja, odnosno procjena aktivnosti studenata, obavlja se pomoću dva parcijalna testa i boduje određenim brojem bodova.
Rad svake grupe studenata nadgleda nastavnik – mentor, koji ima pravo i dužnost pozvati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi.
U skladu sa Zakonom i Statutom Medicinskog fakulteta, svi oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe) su obvezni. Opravdanost izostanaka sa seminara i vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.
Predavanja, seminari i vježbe održavaju se prema Izvedbenom nastavnom planu za akademsku 2024./2025. godinu. Raspored studenata po grupama nalazi se na web stranici Katedre za anatomiju (Obavijesti i najave): https://spp.uniri.hr/ss_medri/katedre/417/95006/_layouts/15/start.aspx#/.
- Križan Z.: Pregled građe glave, vrata i leđa. Školska knjiga, Zagreb, 1999. Križan Z.: Pregled građe glave, vrata i leđa. Školska knjiga, Zagreb, 1999.
- Malnar D., Bobinac D.: Ustrojstvo sive i bijele tvari središnjeg živčanog sustava, Rijeka, 2015.
- Bobinac D.: Atlas središnjega živčanog sustava. Glosa, Rijeka, 2002.
- Judaš M., Kostović I.: Temelji neuroznanosti, MD, Zagreb, 1997.
- Purves D i sur. Neuroznanost. Medicinska naklada, Zagreb, 2016.
- Duale Reihe ANATOMIJA. Medicinska naklada, Zagreb 2018.
- Kahle W., Leonhardt H., Platzer W.: Priručni anatomski atlas. Medicinska naklada, Zagreb, 1991.
- Deller T., Sebestény T. Fotografski atlas neuroanatomije. Medicinska naklada, Zagreb, 2015.
Obveze studenta su redovito pohađanje svih oblika nastave (predavanja, seminari i viježbe), priprema nastavnog gradiva (seminari i vježbe) i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnih aktivnosti. Prema pravilniku o studiranju Medicinskog fakulteta u Rijeci, student smije izostati s nastave određeni broj sati nastave (podjednako raspoređen po seminarima i vježbama).
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-F) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja. Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka i polaganjem kolokvija na sljedeći način:
- Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
- Tijekom nastave obavezno je pristupiti provjeri znanja.
- Provjera znanja vršit će se putem dva parcijana testa od kojih svaki sadrži 50 pitanja.
Uspijeh na parcijalama se boduje na slijedeći način:
| Točni odgovori | Broj bodova |
| 25 | 12,5 |
| 26 | 13 |
| 27 - 28 | 14 |
| 29 - 30 | 15 |
| 31 - 32 | 16 |
| 33 - 34 | 17 |
| 35 - 36 | 18 |
| 37 - 38 | 19 |
| 39 - 40 | 20 |
| 41 - 42 | 21 |
| 43 - 44 | 22 |
| 45 - 46 | 23 |
| 47 - 48 | 24 |
| 49 - 50 | 25 |
II. Završni ispit (do 50 bodova)
Završni ispit je usmeni ispit. Usmeni ispit ocjenjuje se i boduje, kako slijedi u tablici:
Ocjena | Broj bodova |
Dovoljan (2) | 25 |
Dobar (3) | 30 |
Vrlo dobar (4) | 40 |
Izvrstan (5) | 50 |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
- Student koji je prisustvovao nastavi (seminari i vježbe) i nema veći broj opravdanih izostanaka od dozvoljenog prema Pravilniku o studiju,
- Student koji je tijekom nastave sakupio najmanje 25 od ukupno mogućih 50 ocjenskih bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 24,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Termini održavanja testova tijekom nastave:
- Prvi parcijalni test održat će se 30.10.2024.
- Drugi parcijalni test održat će se 3.12.2024.
Popravak prvog i drugog parcijalnog testa organizirat će se po završetku nastave, a vrijeme i mjesto održavanja bit će naknadno oglašeni na mrežnim stranicama Katedre za anatomiju
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na Share-portalu za internu komunikaciju Katedre za anatomiju, https://spp.uniri.hr/ss_medri/katedre/417/studenti/_layouts/15/start.aspx#/ i na platformi Merlin.
Nastava iz kolegija će se održavati u kombiniranom obliku u skladu s preporukama Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Predavanja će se održavati u virtualnom okruženju kao MS Teams mrežni seminari (webinari), svaka nastavna tema u realnom vremenu (uživo) za sve studente kolegija, a seminari i vježbe će se održavati u ovisnosti o rapoloživim predavaonicama uz fizičku nazočnost studenata i voditelja vježbi te obvezno ispravno nošenje osobne zaštitne opreme ili u virtualnom okruženju kao MS teams mrežni seminari. Profesori će redovito održavati konzultacije na fakultetu uživo, pojedinačno ili u manjim grupama, pridržavajući se propisanih epidemioloških mjera, prema prethodnom dogovoru sa zainteresiranim studentima.
Ishodi učenja
Opisati i raščlaniti glavne dijelove središnjeg živčanog sustava. Objasniti povezanost razvoja mozga i temeljnih dijelova središnjeg živčanog sustava. Opisati stanične sastavnice živčanog sustava te proces mijelinizacije. Objasniti neuralnu os (neuroaxis) te definirati pojmove ventralno/dorzalno i rostralno/kaudalno. Opisati izgled i raspored sive i bijele tvari kralježnične moždine. Opisati i objasniti funkcionalnu lokalizaciju neurona ventralnog, dorzalnog i lateralnog roga te osnovnu strukturu bijele tvari kralježnične moždine (uzlazni i silazni putovi). Opisati građu tipičnog moždinskog (spinalnog) živca i njegovih korijena, ganglija i ogranaka. Definirati razliku između spinalnog i autonomnog ganglija. Opisati najvažnije spletove moždinskih živaca.
Ishodi učenja
Opisati i raščlaniti dijelove moždanog debla. Smjestiti i opisati glavne dijelove produljene moždine, mosta i srednjeg mozga te razjasniti njihov međusobni odnos. Objasniti opći princip organizacije sive i bijele tvari moždanog debla. Opisati moždane živce i klasificirati jezgre živaca u moždanom deblu. Objasniti smještaj i funkciju retikularne formacije.
Opisati vanjski izgled malog mozga i njegov odnos s drugim dijelovima moždanog debla. Objasniti funkcionalna područja kore maloga mozga, jezgre maloga mozga te organozaciju bijele tvari. Analizirati puteve u krakovima malog mozga.
Ishodi učenja
Objasniti vanjski izgled i odnose sastavnica međumozga. Analizirati smještaj i odnose talamusa i hipotalamusa. Objasniti i raščlaniti područja i jezgre talamusa i hipotalamusa. Objasniti funkcije hipotalamusa i njegove veze. Opisati smještaj i odnose hipofize te podjelu hipofize na adenohipofizu i neurohipofizu. Objasniti kontrolu lučenja hormona hipofize te razumijeti glavne principe neuroendokrinologije. Povezati hipotalamus s hipofizom pomoću neurosekrecije i portalnog optoka.
Ishodi učenja
Opisati hemisfere krajnjeg mozga, glavne brazde i vijuge te režnjeve mozga. Objasniti ustrojstvo moždane kore. Analizirati slojeve i stanice moždane kore, područja korteksa i režnjeve. Objasniti ulogu asocijativnog korteksa i njegovu funkcija. Opisati bijelu tvar telencefalona (komisurna, asocijativna i projekcijska vlakna). Opisati topografiju bazalnih ganglija.
Ishodi učenja
Opisati dijelove limbičkog sustava. Objasniti hipokampalnu formaciju, veze i funkciju limbičkog sustava.
Ishodi učenja
Razjasniti osnove ustroja motoričkog sustava. Opisati hijerarhiju motoričkog sustava, od mišića do kore velikog mozga. Opisati motoričku jedinicu. Opisati i rasčlaniti piramidni i ekstrapiramidni sustav. Opisati krugove i silazne putove ekstrapiramidnog sustava. Opisati putove malog mozga uključenih u motoriku. Analizirati ulogu kore velikog mozga u kontroli voljnih pokreta.
Ishodi učenja
Opisati i klasificirati nespecifične i specifične osjetne putove. Rasčaniti sastavnice u prijenosu podržaja unutar živčanog sustava (receptori, ascendentni putovi, jezgre, moždana kora). Objasniti opće ustrojstvo kemijskih osjeta (miris i okus). Opisati vidni sustav. Opisati primarni vidni put i objasniti ulogu primarne vidne moždane kore. Objasniti opće ustrojstvo slušnog i vestibuarnog sustava. Opisati unutarnje uho, funkcijsku anatomija pužnice, predvorja i polukružnih kanalića te putove slušnog i vestibularnog sustava.
Ishodi učenja
Opisati organizaciju autonomnog živčanog sustava. Opisati glavni simpatički lanac, autonomne ganglije i glavne spletove autonomnog živčanog sustava. Usporediti građu simpatičkog i parasimpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava. Opisati funkciju autonomnog živčanog sustava i ulogu nadređenih središta u kontroli autonomnog živčanog sustava. Objasniti princip prenesene boli. Opisati glavne arterije za irigaciju središnjeg živčanog sustava (a. carotis interna i a. vertebralis). Raščlaniti irigacijsko područje pojedinih arterijskih ogranaka za pojedina područja moždane kore. Objasniti općeniti raspored ovojnica mozga i njihovo funkcionalno značenje. Opisati venske sinuse i vene mozga. Analizirati povezanost intrakranijalnog krvarenje i ovojnica. Objasniti sustav moždanih komora i cirkulaciju cerebrospinalnog likvora. Opisati i prikazati najčešće tehnike slikovnih prikaza mozga i kralježnice/kralježnične moždine (kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonancija). Prezentirati radiografski prikaz intrakranijalne šupljine i vertebralnog kanala. Prikazati angiografiju krvih žila mozga.
Ishodi učenja
Opisati vanjski i unutranji prsten limbičkog režnja. Opisati strukture hipokampusa i gyrus dentatusa. Opisati veze limbičkog sustava. Objasniti Papezov krug. Opisati bazalni ganglij limbičkog sustava (corpus amygdaloideum) i njegove veze. Definirati limbička i paralimbička polja moždane kore. Objasniti osnove ustroja motoričkog sustava. Objasniti hijerarhiju motoričkog sustava – od mišića do kore velikog mozga. Opisati ustroj motoričke jedinice. Objasniti ulogu kore velikog mozga u kontroli voljnih pokreta. Definirati primarnu motoričku i premotoričku koru. Opisati putove piramidnog sustava (kortikospinalni i kortikonuklearni put). Objasniti somatotropno svojstvo motoričke kore. Razumijeti ulogu bazalnih ganglija u kontroli pokreta. Nabrojati i opisati neuronske krugove bazalnih ganglija. Razumjeti ulogu malog mozga u kontroli pokreta i motoričkom učenju.
Ishodi učenja
Objasniti vrste osjetnih receptora i podražaja. Opisati put za osjet dodira, pritiska i kinesteziju (receptori, glavni ascendentni putovi: sustav dorzalnih kolumni i lemniscus medialis, jezgre, talamokortikalna projekcija u moždanu koru, primarna i asocijativna somatosenzibilna kora). Opisati put osjeta boli i temerature (receptori, uzlazni putovi anterolateralnog sustava, jezgre talamusa, primarna i asocijativna somatosenzibilna moždana kora. Objasniti opće ustrojstvo kemijskih osjeta. Opisati njušni/okusni organ i anatomske značajke njušnog/okusnog puta. Ponoviti građu mrežnice. Opisati primarni vidni put i primarna vidna moždana kora te asocijativna vidna polja moždane kore u zatiljnom, sljepoočnom i tjemenom režnju. Objasniti zjenične reflekse i važnost promjene veličine i oblika zjenice. Opisati strukture oka uključene u proces akomodacije oka i objasniti njegovu važnost. Ponoviti dijelove unutarnjeg uha. Objasniti funkcijsku anatomiju pužnice (bazilarna membrana, Cortijev organ). Opisati slušni put (anatomske značajke, slušna moždana kora). Objasniti funkcijsku anatomiju predvorja i polukružnih kanalića te opisati dijelove osjetnih površina membranoznog labirinta unutrašnjeg uha. Opisati vestibularni put. Opisati neuralni sustavi za kontrolu pokreta očiju.
Ishodi učenja
Objasniti osnove ustroja autonomnog živčanog sustava. Razjasniti centre autonomnog živčanog sustava. Opisati simpatička eferentna i aferentna živčana vlakna, simpatički lanac i ganglije. Opisati parasimpatička eferentna (kraniosakralni izlazak) i aferentna vlakna. Usporediti građu simpatičkog i parasimpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava. Navesti glavne spletove autonomnog živčanog sustava. Definirati parasimpatički gangliji. Objasniti nadređenu kontrolu autonomnog živčanog sustava i funkciju autonomnog živčanog sustava. Opisati autonomnu inervaciju organa: suzna žlijezda, srce, pluća, želudac i crijevo do splenične fleksure, debelo crijevo (silazno i sigmoidno crijevo, rektuma), srž nadbubrežne žlijezde, unutarnji sfinkter rektuma, mokraćni mjehur te autonomnu kontrolu erekcije (penisa i klitorisa) i ejakulacije. Opisati autonomnu kontrolu vidnih refleksa i refleksa akomodacije te kardiovaskularnih refleksa. Objasniti značenje autonomnog živčanog sustava u prenesenoj boli.
Ishodi učenja
Opisati i ponoviti organizaciju moždanih ovojnica i krvne žile mozga (a. carotis interna i a. vertebralis te njihovi ogranci; circulus arteriosus Willisi). Analizirati specifičnosti cirkulacije mozga. Definirati arterije specifične za krvnu opskrbu pojedinih područja moždane kore. Opisati i ponoviti vanjske i unutarnje vene mozga i venske sinuse. Interpretirati morfološku podlogu epiduralnog, subduralnog, subarahnoidalnog i intrakranijalnog krvarenje. Opisati i ponoviti komorni sustav mozga (lateralne komore, III komora, aqueductus cerebri Sylvii, IV komora, canalis centalis kralježnične i produljene moždine). Objasniti osnove protoka cerebrospinalne tekućine. Opisati stvaranje, cirkulaciju i absorpcija likvora. Definirati subarahnoidalni prostor. Opisati proširenja subarahnoidalnog prostora. Diskutirati o značenju likvora i proširenja subarahnoidalnog prostora u području kralježnične moždine. Raspravitii o uzrocima i mjestima zastoja protoka cerebrospinalne tekućine.
Ishodi učenja
Ponoviti vanjsku građu kralježnične moždine (podjela, zadebljanja, brazde, moždinski živci). Opis unutarnje građe kralježnične moždine: organizacija sive i bijele tvari, rogovi i kolumne, citoarhitektonika prednjeg, lateralnog i stražnjeg roga. Prepoznavanje struktura na tipičnim poprječnim presjecima kralježnične moždine (vratni, grudni te slabinski i križni segmenti). Funkcionalni smještaj neurona ventralnog, dorzalnog i lateralnog roga. Opis građe prednjeg i stražnjeg korijena moždinskog živca i podloga refleksnog luka. Segmentalna inervacija i organizacija tijela. Interpretacija ozljede kralježnične moždine i ispadi motoričkih i osjetnih funkcija s obzirom na razinu ozljede. Opisati organizaciju bijele tvari leđne moždine. Analizirati glavne uzlazni i silazni putovi i njihov razmještaj. Opisati propriospinalna vlakna. Objasniti funkcionalno značenje uzlaznih i silaznih putova stražnjeg, lateralnog i prednjeg snopa. Opisati morfološku podlogu refleksnog luka. Opisati spinalni ganglij i pseudounipolarni neuron. Definirati spinalne reflekse: refleks istezanja (monosinaptički refleks) i refleks uklanjanja (polisinaptički refleks). Diskutirati posljedice presijecanja kralježnične moždine.
Ishodi učenja
Opisati unutarnju građu pojedinih dijelova moždanog debla. Analizirati i diskutirati rasored sive i bijele tvari produljene moždine, mosta i srednjeg mozga. Objasniti uzdužne zone na mediosagitalnom presjeku (baza, tegmentum, tektum). Na osnovi toga analizirati položaj jezgri moždanih živaca te drugih specifičnih jezgri moždanog debla. Analizirati položaj glavnih uzlaznih i silaznih putova te retikularne formacije. Prepoznavanje struktura na horizontalnim i sagitalnim rezovima moždanog debla. Prepoznati i razlikovati glavne putove i jezgre moždanog debla i analizirati različitost poprječnih presjeka u razini kaudalnih i kranijalnih dijelova produljene moždine, mosta i srednjeg mozga. Znati što je u srednjem mozgu akveduktus, crus cerebri, substantia nigra, nucleus ruber, te gornji i donji kolikuli. Navesti i ponoviti mjesta izlazišta moždanih živaca te vanjsku građu moždanog debla. Opisati IV moždanu komoru (krov i dno, lateralna omeđenja). Opisati motorne jezgre moždanih živaca (somatske motorne, brahiomotorne i opće visceralne jezgre) te osjetne jezgre moždanih živaca (opće, posebne i visceralne). Ponoviti vanjsku građu malog mozga (hemisfere, vermis, krakovi malog mozga, položaj u lubanjskoj šupljini, odnos prema IV moždanoj komori). Opisati podjelu malog mozga na tri funkcionalana i filogenetska dijela. Opisati funkcionalnu građu kore malog mozga (molekularni sloj, sloj Purkinjeovih stanica i granlarni sloj) i aferentna vlakna (mahovinasta i vitičasta). Identificirati duboke sive mase malog mozga (nucleus dentatus, emboliformis, globosus i fastigii). Objasniti putove malog mozga: glavne aferentne i eferentne veze malog mozga te smještaj vlakna u krakovima malog mozga.
Ishodi učenja
Opisati položaj, granice i podjelu međumozga. Opisati III moždanu komoru. Prepoznati strukture međumozga na presjecima mozga. Opisati smještaj i odnose talamusa s drugim dijelovima međumozga te objasniti općenitu funkciju talamusa i njegove eferentne i aferentne veze. Analizirati unutarnju građu talamusa (područja i jezgre). Opisati ustroj sive i bijele tvari subtalamusa (Forelova polja, nucleus subthalamicus). Opisati smještaj i odnose hipotalamusa te diskutirati o općenitoj funkciji hipotalamusa i njegovim aferentnim i eferentnim vezama. Objasniti podjelu hipotalamusa na tri poprječne i tri uzdužne zone. Razlikovati magnocelularni i parvocelularni sustav neurona hipotalamusa. Opisati povezanost hipotalamusa s prednjim i stražnjim režnjem hipofize te objasniti funkciju hipotalamusa (s obzirom na povezanost). Opisati smještaj i odnose hipofize, podjelu na adenohipofizu i neurohipofizu, kontrolu lučenja hormona hipofize i opće principe neuroendokrinlogije. Analizirati portalni krvotok adenohipofize i sistemski krvotok neurohipofize. Opisati dijelove epitalamusa (položaj, građa i funkcija).
Ishodi učenja
Ponoviti vanjsku građu telencefalona (granice, podjela, položaj, odnos prema lateralnim komorama). Opisati i pokazati pojedine režnjeve mozga te glavne vijuge i brazde. Navesti i opisati dijelove telencefalona (kora, bijela tvar, bazalni gangliji, lateralne moždane komore). Definirati telencefalon medium. Opisati vrste neurona u moždanoj kori. Objasniti opći ustroj moždane kore kroz regionalnu, arealnu, laminarnu i modularnu organizaciju. Objasniti ustroj bijele tvari telencefalona (komisurna, asocijativna i projekcijska vlakna). Nabrojiti i opisati bazalne ganglije. Opisati unutarnje i vanjske veze bazalnih ganglija. Prepoznati strukture telencefalona na horizontalnim, frontalnim i sagitalnim presjecima mozga.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2023/2024 | Download |