Kolegij
Kolegij Medicinska etika je obvezni kolegij na drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog
sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 15 sati predavanja i 30 seminara, ukupno 45 sati nastave (2
ECTS-a). Nastava se odvija kroz jedan semestar –IV semestar.
Na seminarima su studenti podijeljeni u seminarske grupe (u pravilu VI grupa), koje prate grupe na drugim kolegijima u IV semestru.
Kolegij se izvodi na Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini, u prostorijama Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Braće Branchetta 20, Rijeka.
Prezentacije s predavanja
Materijali za seminarske nastave
Kodeks medicinske etike i deontologije
1. Ajduković, Marina (2012.), Vještine interpersonalne komunikacije (poglavlje udžbenika, str.
93-146) U: Žižak, A., Vizek Vidović, V., Ajduković, M. (ur), Interpersonalna komunikacija u profesionalnom kontekstu. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
2. Ciesielska, Maria; Gajewski, Piotr; Chelouche, Tessa (ur.) (2019.), Medical Review Auschwitz: Medicine Behind the Barbed Wire, Conference Proceedings 2018, Polish Institute for Evidenced Baced Medicine, Medycyna Praktyczna, Krakow.
3. Čović, Ante (2004.), Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb.
4. Eterović, Igor (2017.), Kant i bioetika, Perhamena, Zagreb (odabrana poglavlja).
5. Gosić, Nada (2005.), Bioetika in vivo, Pergamena, Zagreb.
6. Pelčić, Gordana (2006.), Donacija organa i vjernici: Klinička bioetika , Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci – Katedra za društvene znanosti, Rijeka.
7. Rinčić Lerga, Iva (2007.), Bioetika i odgovornost u genetici, Pergamena, Zagreb.
8. Rinčić, Iva; Muzur, Amir (2012.), Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, Pergamena, Zagreb.
9. Šegota, Ivan i sur. (2001.), Bioetika i pitanje odbijanja transfuzije krvi, Medicinski fakultet
Rijeka, Hrvatsko bioetičko društvo, Rijeka.
10. Bioethics encyclopedia. 4th edition. November 14, 2003. Stephen Garrard
11. Principles of Biomedical Ethics.Clinical Ethics, 8th Edition: A Practical Approach to Ethical.
Decisions in Clinical Medicine.
12. A Short History of Medical Ethics. Medical Ethics and Humanities.
https://www.amazon.com/Medical-Ethics-Humanities-Frederick-Adolf/dp/07637606
13. Medical Humanities: An Introduction.
14. https://www.amazon.com/Medical-Humanities-Introduction-Thomas-Cole/dp/110761
15. Medicine and Medical Ethics in Nazi Germany: Origins, Practices, Legacies
16. Case Studies in Biomedical Ethics: Decision-Making, Principles, and Cases
( https://www.amazon.com/Case-Studies-Biomedical-Ethics-Decision-Making/
Prisutnost na nastavi
Aktivnost na nastavi
Kolokvij
Izrada i izlaganje seminarske teme
Radni listići
Završni ispit
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka i izlascima na međuispite na sljedeći način:
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova) (vidjeti detaljnije u tablici T2):
Aktivnost na nastavi – max 10 % ocjenskih udjela
Radni listići – max 15 % ocjenskih udjela
Kolokvij - max 10 % ocjenskih udjela
Izrada i izlaganje seminarske teme i rasprava – max 15 % ocjenskih udjela (izlaganje 10 %, rasprava 5 %)
Završni ispit - max 50 % ocjenskih udjela
Završni test studentima nosi maksimalno 50 % ocjene, tj. bodova. Na testu nema negativnih bodova. Uvjet za prolazak je 51 % ispravno riješenog testa. Sva pitanja iz testa bit će iz održane nastave i dostupnih materijala.
Uvjeti za pristup završnom testu su: prisustvovanje na nastavi s maksimalno 15 sati izostanka, položen kolokvij, odrađeno usmeno izlaganje seminarskog rada (min 10 % bodova).
Pozitivnu ocjenu ostvarenu kao zbroj bodova iz kolegija Medicinska etika nije moguće „odbiti“, već se postupiti u skladu s člankom 46. Pravilnika o studijima Sveučilišta u Rijeci (student nezadovoljan ocjenjivanjem podnosi u roku od 24 sata pismenu žalbu dekanu).
TABLICA 2
Aktivnost | Pojašnjenje | Broj bodova | |
Prisustvo na nastavi | *Od ukupno 45 sati nastave (15 P + 30 S), tolerira se 15 sati izostanka. | – | |
Kolokvij | Pismeni kolokvij studenti/ce pišu u tjednu 16 S. Prolaznost kolokvija je minimalno 51 % od ukupnih bodova što je uvjet za polaganje završnog ispita. Studenti koji ne zadovolje na prvom roku imat će naknadno mogućnost pisanja kolokvija. | 10 % | |
Seminarska radionica | Usmeno izlaganje | 1. pridržavanje vremena (max 2 boda) 2. sadržaj, struktura, bioetički e lementi (max 5 bodova) 3. pripremljenost izlaganja (max 2 boda) 4. Literatura (max 1 bod – znanstveni/stručni članci ili knjige, drugi izvori; način navođenja literature. Na dan izlaganja obavezno je dostaviti handout (uručak) voditelju seminara. Ukoliko student ne izlaže na ranije dogovoreni termin, gubi bodove predviđene za usmeno izlaganje rada. | 10 % |
Rasprava | 1. U ovom se dijelu boduje i aktivnost drugih kolega/ica 2. Na dan izlaganja obavezno je dostaviti koncept planirane rasprave (max 1 bod) 3. Interakcija (max 1 bod) 4. Zaključak rasprave/osvrt na temu (max 3 boda) | 5 % | |
Radni listići | Studenti/ce predaju ispunjene individualne radne listiće sa zadacima iz područja seminarske teme. Radni listići predaju se na dan održavanja seminara. U slučaju da se prilikom ocjenjivanja radnih listića uoče plagijati, kod svih osoba uključenih u plagiranje broj bodova će svih radnih listića će iznositi 0. | 15 % | |
Aktivnost | Bodovi iz aktivnosti mogu se prikupiti u radu u seminarskim radionicama, aktivnom sudjelovanju u raspravi nakon izlaganja studentskih seminarskih tema – svaki student sudjeluje u aktivnoj raspravi nakon izlaganja kolega. Bodovi će se određivati prema studentu/ici koji imaju maksimalan broj bodova vezanih uz aktivnost. U slučaju da student/ica smatra da nije prikupio/la dostatan broj bodova iz aktivnosti prije pristupa završnom ispitu može ostvariti dodatne bodove u visini od maksimalno 3 boda pripremom pisanog seminarskog rada na temu u dogovoru s voditeljicom kolegija i izvođačima nastave. Uputa za pisanje seminarskog rada je dostupna na Merlinu. | 10 % | |
Završni ispit
|
Završni je ispit koncipiran na zaokruživanje i analizu slučaja. Minimalno 51 % ostvarenih bodova na završnom ispitu je uvjet za prolaznost. |
50 % | |
UKUPNO
| Završna ocjena se sastoji od broja bodova ostvarenih tijekom nastave i na završnom ispitu.
A – 90 – 100 % izvrstan (5) B – 75 – 89,9 % vrlo dobar (4) C – 60 – 74,9 % dobar (3) D – 50 – 59,9 % dovoljan (2) F – 0 – 49,9 % nedovoljan (1)
A = odličan (5) B = vrlo dobar (4) C = dobar (3) D = dovoljan(2) F = nedovoljan (1) | 100 % | |
Pohađanje nastave
Prisutnost na nastavi utvrđuje se prozivkom na početku sata. Nakon prozivke, moguće je ući na sat, ali se prisutnost neće bodovati. Mobitele i druge slične uređaje nije dozvoljeno koristiti tijekom nastave, a posebno tijekom polaganja ispita. Eventualna utvrđenost prikrivanja nečijeg izostanka ili pogrešno predstavljanje i druga slična kršenja uobičajenih normi ponašanja, bit će sankcionirana.
U pravilu, odabir seminarske grupe obavlja se na samom početku trimestra, na listi dostupnoj pri Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini.
Seminarska grupa može imati maksimalno 30 studenata/ica (+ 20 %).
Pohađanje nastave po pojedinim trimestrima odvija se u grupama koje je student/ica odabrao na početku. - Nadoknade u drugim grupama moguće su uz prethodnu dozvolu voditeljice kolegija. Svaki drugačiji oblik pravdanja izostanaka nužno je pismeno potkrijepiti od strane nadležnih fakultetskih razina.
Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka
Sve eventualne sankcije u smislu kašnjenja, neispunjavanja obaveza i sličnog, detaljnija su pojašnjena u opisu konkretnih aktivnosti.
Akademska čestitost
Od studenata, ali i nastavnika se očekuje međusobno poštivanje, pristojnost, izvršavanje dužnosti i odgovorno međusobno ponašanje, ali i jednako ponašanje prema obavezama. I nastavnici i studenti svojim ponašanjem trebaju služiti kao primjer. U radu je dakako moguće učiniti propuste, no važno je znati da je riječ o propustu (a ne pogrešnoj namjeri!) na koju je potrebno ukazati.Svaki oblik prisile ili diskriminacije smatra se težim kršenjem normi. Dokumenti koji studentima i nastavnicima stoje na raspolaganju: Etički kodeks studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Poslovnik Etičkog povjerenstva za zaštitu akademske čestitosti, čuvanje dostojanstva i promicanje ugleda Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Kontaktiranje s nastavnicima
Vjerojatno najsigurniji oblik komunikacije je putem elektronske pošte. Za opće upite u vezi kolegija odgovorna je voditeljica kolegija. Ukoliko je riječ o konkretnim upitima oko pojedinih seminarskih zadataka, studenti mogu direktno kontaktirati i druge nastavnike, ovisno o rasporedu. Ukoliko student/ica ne dobije odgovor, molimo da se ne ustručavate i da ponovno kontaktirate (za slučaj neuspjelog slanja pošte). Svaka komunikacija putem maila nužno mora biti potpisana, na nepotpisanu poštu nismo dužni odgovarati. Za komunikaciju je moguća i platforma Merlin.
Informiranje o predmetu
Sve informacije u vezi kolegija studentima/cama će bit dostupne tijekom/do kraja nastave, te objavljene na webu Katedre. Eventualno nepoznavanje obaveza isključiva je odgovornost studenta/ice. Kašnjenja u smislu ispunjavanja obaveza su prihvatljiva, no u pravilu nose gubitak određenih bodova (ukoliko nije drugačije regulirano).
Informiranje o predmetu i izvršavanje studentskih obaveza izvodi se i preko platforme Merlin.
Očekivane opće kompetencije studenata/ica pri upisu predmeta
Za upis kolegija nisu potrebne specifične kompetencije, premda se očekuje da studenti/ce imaju temeljno predznanje i vještine pretraživanja interneta i korištenja računala, te da se služe engleskim jezikom (temeljno razumijevanje).
SMJERNICE ZA OBRADU SEMINARSKIH TEMA (u dogovoru s voditeljicom kolegija, student/ica može predložiti i pripremiti neku drugu temu):
1. Medicinska etika, bioetika, klinička etika
Definiranje etike, medicinske etike, bioetike,...
Medicinska etika: od profesionalne do poslovne etike
Liječnik – znanstvenik: etičke sličnosti i razlike
Etika odgovornosti Hansa Jonasa
2. Analiza dokumenata
Hipokratova zakletva
Sadržaj i značenje Nirnberškog kodeksa
Deklaracija iz Helsinkija
Riječka deklaracija o budućnost bioetike
Uloga Vijeća Europe u bioetici - Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini (Oviedo, 1997.)
3. Nastanak bioetike: povijest medicinske etike i bioetike
Nacistička medicina i suđenje u Nürnbergu
Od Hipokratove zakletve do bioetičkog imperativa
Integrativna bioetika
Etička povjerenstva
Znanstveni i tehnološki napredak i društvena klima
4. Etičke teorije
Deontologija
Teorija vrlina
Utilitarizam
Trijaža u medicini – postoje li etička pitanja?
Alternativna medicina u suvremenoj društvu
Islam kao uporište deontološkog etičkog djelovanja u bioetici
5. (Bio)etička načela
Principalizam
Europska načela u bioetici
Medicinsko-etičke perspektive štrajka glađu
6. Privatnost i povjerenje
Liječenje ovisnika i odgovornost društva
Big data
Mediji i prenošenje etičkih osjetljivih tema medicinske etike
Uloga medija u izvještavanju o medicinsko – etičkim slučajevima
Kodeks medicinske etike i deontologije
7. Paternalizam
Vrste paternalizma
Paternalizam u medicini
Javnozdravstveni paternalizam
Pandemije i paternalizam
Istraživanja u zemljama "Trećeg svijeta"
8. Informirani pristanak
Etička pitanja u liječenju pacijenata s duševnim bolestima
Istraživanja s djecom
Istraživanja s nekompetentnim sudionicima
Jehovini svjedoci i pitanje odbijanja transfuzije krvi kod djec
9. Komunikacija u etički izazovnim situacijama
Komunikacija s gluhim pacijentima
Kultura i bol
Suicid – od pojedinačnog slučaja do društvenog problema
Utjecaj internet ovisnosti i društvenih mreža na zdravlje
Uloga medija u zdravstvenom prosvjećivanju
10. Transplantacija organa
Transplantacija organa u RH
Transplantacija organa i pravna perspektiva
Etičke dileme ksenotransplantacije
Transplantacija kod djece
11. Vulnerabilne skupine
Djeca
Migranti
Psihijatrijski pacijenti
12. Reprodukcija
Surogat majčinstvo
Etička pitanja u postupcima i posljedicama odabira spola djeteta
Feministička (bio)etika i početak života
Terapeutsko kloniranje kao etičko pitanje
Reproduktivno kloniranje kao etičko pitanje
13. Pobačaj
Početak života – pravna, medicinska i teološka perspektiva
Može li imanje djece biti nemoralno?
Genetičko savjetovanje i pravo na ne-znanje
Kršćanska etika i svetost života u suvremenim bioetičkim raspravama
14. Eutanazija i palijativna medicina
Povijesno poimanje smrti u različitim kulturama
Bol kao etičko pitanje
Smrt: od definicije do smisla
Palijativna medicina terminalno oboljelih pacijenata i etička uloga liječnika
Distanazija
15. Cijepljenje
Bioetički aspekti odbijanja cijepljenja
Uporaba novih cjepiva
Djelovanje hrvatskog Nacionalnog povjerenstva za lijekove (zakonska uporišta, etički protokoli, sastav tijela…)
Ishodi učenja
- Uvodno predavanje; Medicinska etika i bioetika (uvodne napomene o kolegiju, moral, etika, bioetika, povijesni razvoj)
Ishodi učenja
Dokumenti u medicinskoj etici - Hipokratova zakletva, deklaracije, dokumenti - povijesni i aktualni doseg (sadržaj, uporišta i značenje Hipokratove zakletve)
Ishodi učenja
Nastanak i razvoj bioetike (nastanak i razvoj bioetike u 20. stoljeću, V. R. Potter, Fritz Jahr, bioetika vs. nova medicinska etika/biomedicinska etika); bioetika u Europi i Hrvatskoj (suvremeni bioetički trendovi, integrativna bioetika, europska bioetika)
Ishodi učenja
Etičke teorije (etika - normativna, deskriptivna, primjenjena, metaetika; teorija distributivne pravednosti, deontologija, konsekvencionalizam, etika vrlina, etika skrbi, feministička etika, etika odgovornosti, klinička etika, etika u javnom zdravstvu), bioetička načela (principalizam, dobročinstvo, neškodljivost, autonomija, pravednost)
Ishodi učenja
Privatnost i povjerenje u odnosu liječnik/ca-pacijent/ica (odnos liječnik – pacijent, vrste privatnosti)
Ishodi učenja
Komunikacija u etički izazovnim situacijama (cijepljenje, teška bolest, priopćavanje činjenice da dijete možda ima razvojnu teškoću, komunikacija o potrebi dodatne socijalne podrške i sl.)
Ishodi učenja
Transplantacija organa (moždana smrt, donor – živi, umrli; zakonska regulacija uzimanja i transplantacije organa u Republici Hrvatskoj, EUROTRANSPLANT, religije i transplanatacija)
Ishodi učenja
Reprodukcija (značenje i konotacije reprodukcije, populacijske politike, eugenika, tehnologizacija reprodukcije)
Ishodi učenja
Pobačaj (kontracepcija, pobačaj – spontani, izazvani, povijesna i pravna uređenost pobačaja, suvremene kontraverze, pro life vs. pro choice)
Ishodi učenja
Vulnerabilne skupine (vulnerabilnost, tko je vulnerabilni pacijent?, kriteriji vulnerabilnosti, vulnerabilnost u zdravstvu)
Ishodi učenja
Eutanazija i palijativna medicina (potpomognuto samoubojstvo, eutanazija – pasivna, aktivna, zakonska regulacija u različitim zemljama, eutanazija u republici Hrvatskoj)
Ishodi učenja
Prezentacija i odabir seminarskih tema, način izrade seminara, raspored izlaganja za treći trimestar (rad na tekstu, diskusija)
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2023/2024 | Download |