Kolegij
KRATKI OPIS KOLEGIJA:
Anatomija je obvezni kolegij na prvoj godini Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studijia Medicina. Sastoji se od 56 sati predavanja, 40 sati seminara i 145 sati vježbi - ukupno 241 sat (22 ECTS boda).
Cilj kolegija
Osnovni cilj Anatomije je osigurati stjecanje znanja o morfološkoj i strukturnoj organizaciji ljudskog tijela kroz proučavanje topografske i sustavne anatomije. Sadržaj kolegija obuhvaća osnove osteologije, sindesmologije, miologije, kao i osnove angiologije i neurologije. Također, kolegij obuhvaća proučavanje kostiju, zglobova i mišića gornjih i donjih ekstremiteta, kao i glave i trupa. Nadalje, detaljno se iznosi znanje o topografskoj anatomiji različitih regija, poput glave i vrata, uključujući regio temporalis, regio parotideomasseterica et retromandibularis, regio palpebralis, regio faciei anterior (vanjski nos, nosna šupljina i paranazalni sinusi), fossa infratemporalis et pterygopalatina, cavum oris et trigonum submandibulare, trigonum caroticum, spatium parapharyngeum, regio colli media, regio colli lateralis, regio pectoralis et fossa axillaris, kao i topografska anatomija gornjeg ekstremiteta (mišići, krvne žile, živci i limfne žile), prsa, trbuha, zdjelice (uključujući trbušni zid i ingvinalnu regiju, peritoneum i mezenterije, peritonealnu šupljinu, izvanperitonealni prostor i manju zdjelicu) te donjeg ekstremiteta (mišići, krvne žile, živci i limfne žile). Osim toga, kolegij obuhvaća i morfologiju osjetilnih organa, leđnu moždinu, spinalne živce, mozak, moždane živce, krvne žile mozga te moždane ovojnice. Svaki student mora steći vještinu prepoznavanja struktura na preparatima kao i sposobnost korištenja relevantne anatomske nomenklature.
Sadržaj kolegija
Opća anatomija: osnovni principi osteologije, sindesmologije, miologije, angiologije i neurologije. Principi strukture organa. Struktura i funkcija seroznih membrana. Anatomska nomenklatura, glavne ravnine i osi u orijentaciji tijela.
Specijalna anatomija: sustavna i topografska anatomija gornjih i donjih ekstremiteta, lubanje, glave i vrata, prsa, trbuha i zdjelice. Morfologija mozga i leđne moždine.
Ishodi učenja kolegija
I. Kognitivno područje - znanje
Nakon završenog kolegija Anatomija, studenti bi trebali biti sposobni:
1. definirati i odabrati adekvatne ravnine i osi za anatomsku orijentaciju
2. opisati i objasniti raspored i položaj organa u tijelu, njihovu inervaciju i opskrbu krvlju
3. opisati, objasniti i povezati opće principe u strukturi organa s njihovom funkcijom
4. opisati i objasniti sustavnu i topografsku anatomiju gornjih i donjih ekstremiteta
5. definirati i objasniti strukturu i odnose kostiju glave
6. opisati i objasniti morfologiju središnjeg živčanog sustava
7. definirati, opisati i objasniti sustavnu i topografsku anatomiju glave i vrata
8. opisati i objasniti sustavnu i topografsku anatomiju prsnog koša, trbušne i zdjelične šupljine
9. demonstrirati i samoprocijeniti strukture ljudskog tijela na anatomskim preparatima
II. Psihomotorno područje - vještine
Nakon završenog kolegija Anatomija, studenti bi trebali steći vještinu prepoznavanja i demonstracije anatomskih struktura na kadeverima, kao i sposobnost izvođenja zaključaka o međusobnim odnosima pojedinih organa i struktura unutar određenih topografskih područja.
Izvođenje kolegija
Za praktične vježbe i seminare, studenti su obvezni pripremiti se unaprijed, jer su ovi dijelovi kolegija koncipirani kao "obrnuta učionica" (flipped classroom). Seminari i vježbe osmišljeni su kako bi studentima omogućili priliku za vježbanje prepoznavanja anatomskih struktura i raspravljanje o važnosti anatomskog znanja u njihovoj budućoj profesiji liječnika. Tijekom vježbi, nastavnik nadgleda i procjenjuje aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi. Seminari zahtijevaju rasprave o određenim temama. Tijekom kolegija, znanje se kontinuirano procjenjuje putem pet periodičnih provjera znanja (kolokviji), od kojih se svaki sastoji od praktičnog dijela na preparatima i usmenog dijela. Satnica i sadržaj predmeta unaprijed su određeni nastavnim planom i programom.
1. Bobinac D., Dujmović M.: Osnove anatomije. Glosa, Rijeka, 2003.
2. Križan Z.: Pregled građe glave, vrata i leđa. Školska knjiga, Zagreb, 1989.
3. Križan Z.: Pregled građe grudi, trbuha, zdjelice, noge i ruke. Školska knjiga, Zagreb, 2008.
4. Sobotta Atlas anatomije čovjeka. Unutrašnji organi, Naklada Slap, Zagreb, 2013.
5. Sobotta Atlas anatomije čovjeka. Opća anatomija i lokomotorni sustav, Naklada Slap, Zagreb, 2013.
6. Sobotta Atlas anatomije čovjeka. Glava, vrat i neuroanatomija, Naklada Slap, Zagreb, 2013.
1. Fanghanel J., Pera F., Anderhuber F., Nitsch R.: Waldeyerova anatomija čovjeka. Golden Marketing-
Tehnička knjiga, Zagreb, 2009.
2. Warwick R., Williams P.L.: Gray´s anatomy. Churchill Livingstone, London, 2004.
3. Kahle W., Leonhardt H., Platzer W.: Priručni anatomski atlas I., II., III. dio., Medicinska Naklada, Zagreb, 2006.
4. Gilroy A. M.: Anatomski atlas s latinskim nazivljem, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
1. Redovito pohađanje nastave (predavanja, seminari, vježbe).
2. Pripremanje građe seminara i vježbi proučavanjem određenog nastavnog sadržaja prema izvedbenom nastavnom planu.
3. Korištenje zaštitne opreme i instrumenata: obvezatno korištenje zaštitne kute (bijela), anatomske pincete i sonde, fakultativno korištenje zaštitnih lateks rukavica, maske, vizira ili zaštitnih naočala te kape. Iskorištenu radnu opremu molimo adekvatno zbrinuti na za to predviđeno mjesto. Ne unositi hranu i piće u prostore anatomskih učionica.
4. Čuvanje anatomskih preparata i prostora u kojima se odvijaju svi oblici nastave.
5. Zabranjeno je fotografiranje, iznošenje izvan prostora Zavoda za anatomiju i otuđivanje anatomskih preparata i instrumentarija Zavoda za anatomiju. Svako nedolično ponašanje biti će sankcionirano disciplinskim postupkom.
6. Pridržavanje dobre prakse akademskog ponašanja u ophođenju s kolegama studentima, radnim osobljem i nastavnicima Zavoda za anatomiju.
7. Obavezno se pridržavati i postupati u skladu s obavijestima i pravilima o pohađanju nastave i izostancima, kolokvijima, ispravcima kolokvija, završnom ispitu i sl., koji će biti prezentirani na prvom predavanju.
Ocjenjivanje studenata provodit će se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci (na koji daje suglasnost Senat) i Pravilniku o ocjenjivanju studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci (na koji daje suglasnost Fakultetsko vijeće).
U toku nastave iz Anatomije student može ostvariti najviše 50% (50 bodova) konačne ocjene, dok preostalih 50% (50 bodova) ocjene ostvaruje na završnom ispitu, i to kako je prikazano u tablici:
Kolokvij I - MS | 6 bodova |
Kolokvij II - MI | 6 bodova |
Kolokvij III - CR/CNS | 10 bodova |
Kolokvij IV - CC | 14 bodova |
Kolokvij V - AT | 14 bodova |
Ukupno (nastava) | 50 bodova |
Završni ispit | 50 bodova |
Ukupno (kolegij) | 100 bodova |
A. Kolokviji se sastoje od praktičnog i usmenog dijela. Praktični dio je provjera znanja o anatomskim preparatima, provjera praktičnih vještina pronalaženja i prikazivanja anatomskih struktura, kao i poznavanje latinske nomenklature anatomskih struktura. Na praktičnom dijelu student mora prepoznati najmanje 8 od 10 struktura da bi prošao. Pitanje koje se odnosi na orijentaciju kosti je obavezno znati i ne ulazi u mogućnost pogrešnog odogvora, ne odgovaranjem na to pitanje praktični kolokvij nije položen. Položen praktični dio kolokvija preduvjet je za pristupanje usmenom dijelu kolokvija. Svaki dio mora biti pozitivno ocijenjen kako bi se položio kolokvij! Nepristupanjem usmenom dijelu kolokvija nakon praktičnog dijela, kolokvij se ocjenjuje ocjenom nedovoljan (1).
Kolokviji se vrednuju prema tablici:
| PRAKTIČNO I USMENO | ||
| ocjena | bod | |
| GORNJI EKSTREMITET | izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) | 6 5 4 3 0 |
| DONJI EKSTREMITET | izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) | 6 5 4 3 0 |
| LUBANJA I SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV | izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) | 10 8 7 5 0 |
| GLAVA I VRAT | izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) | 14 12 10 7 0 |
| GRUDI, TRBUH, ZDJELICA | izvrstan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) | 14 12 10 7 0 |
Redovni termini kolokvija, kojima su studenti dužni pristupiti, će se održati na niže navedene datume. Točno vrijeme i mjesto održavanja bit će naknadno objavljeni.
• KOLOKVIJ 1 (gornji ekstremitet)- 30.10. i 31.10.2024.
• KOLOKVIJ 2 (donji ekstremitet)-04.12. i 06.12.2024.
• KOLOKVIJ 3 (cranium/ CNS) - 24.01.2025.
• KOLOKVIJ 4 (regije glava i vrat)-16.04. i 18.04.2025.
• KOLOKVIJ 5 (regija grudi, trbuh i zdjelica)- 04.06. i 06.06.2025.
Ispravci kolokvija
Studenti mogu pristupiti ispravcima kolokvija ako kolokvij nisu položili na redovnom terminu ili ako nisu zadovoljni dobivenim bodovima. Ako student ponovno polaže kolokvij jer nije zadovoljan dobivenim bodovima, važećim će se smatrati samo bodovi dobiveni na ponovnom kolokviju. Ako je student prethodno položio praktični dio kolokvija na redovnom terminu kolokvija, a nije usmeni dio, može ponovno polagati usmeni dio kolokvija posebno, bez ponavljanja praktičnog dijela. Studenti će imati mogućnost pristupiti ispravku svakog pojedinog kolokvija (I-V), u terminima ispravaka samo jednom!
Ispravci kolokvija bit će organizirani u sljedećim terminima:
14.02.2025., 28.02.2025., 11.06.2025., 25.06.2025. i 09.07.2025.
Na ove datume student može prijaviti bilo koji kolokvij bez obzira na temu i može prijaviti više kolokvija u jednom terminu ispravka. Studenti su dužni prijaviti ispravak/-e kolokvija. Ukoliko student prijavi ispravak/-e kolokvija i odluči da mu neće moći pristupiti, dužan ga je odjaviti (mailom ili u tajništvu Zavoda) najkasnije jedan radni dan prije termina kolokvija, do 12 sati. Ukoliko student ne odjavi prijavu za ispravak/-e kolokvija i potom mu ne pristupi, konačna ocjena tog kolokvija će biti 0 bodova.
B. Završni ispit
Završnom ispitu mogu pristupiti samo studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 25 bodova. Studenti koji tijekom kolegija osvoje manje od 25 bodova moraju ponovno upisati kolegij Anatomija u sljedećoj akademskoj godini. Ako student tijekom nastave ostvari 25 bodova, a ne položi jedan ili više praktičnih kolokvija, mora pristupiti praktičnom dijelu tih kolokvija tijekom završnog ispita. Položeni svi praktični dijelovi jedan je od preduvjeta za polaganje završnog ispita. U slučaju da student ne položi praktični na završnom ispitu, ispit se ocjenjuje nedovoljnim. Završni ispit je usmeni.
Završni ispit se vrednuje prema shemi:
| ocjena | bodovi |
| izvrstan (5) | 50 |
| vrlo dobar (4) | 41 |
| dobar (3) | 33 |
| dovoljan (2) | 25 |
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| Konačna ocjena | |
| A (90-100%) | izvrstan (5) |
| B (75-89,9%) | vrlo dobar (4) |
| C (60-74,9%) | dobar (3) |
| D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
| F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
| ISPITNI TERMINI (završni ispit) | |
| 1. | 16.06.2025. |
| 2. | 30.06.2025. |
| 3. | 14.07.2025. |
| 4. | 04.09.2025. |
| 5. | 18.09.2025. |
Akademsko poštenje
Očekuje se da svi studenti i nastavnici slijede Kodeks akademskog poštenja u skladu s Etičkim kodeksom studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Konzultacije
Konzultacije se organiziraju u dogovoru s nastavnikom.
Kontakt
Za sva pitanja i nedoumice pozivamo studente da nam se obrate e-mailom (mia.medic@medri.uniri.hr; tanja.celic@medri.uniri.hr) ili osobno.
Ishodi učenja
Definirati anatomiju kao znanstvenu disciplinu. Definirati vrste anatomije i objasniti metode anatomskog rada. Objasniti pojam i važnost anatomske orijentacije, korištenje orijentacijskih ravnina i osi. Objasniti važnost korištenja anatomske nomenkalture, Terminologia anatomica. Objasniti osnovni plan građe tijela, definirati organske sustave. Definirati osteologiju kao anatomsku disciplinu. Objasniti podjelu kosti na temelju oblika. Objasniti podjelu kosti na temelju položaja u koštanom sustavu. Opisati makroskopsku građu kosti: kompaktna i spongiozna koštana tvar. Objasniti principe razvitka dugih i kratkih kostiju. Objasniti proces koštane pregradnja i cijeljenje kosti.
Ishodi učenja
Definirati sindezmologiju kao anatomsku disciplinu. Definirati vrste spojeva među skeletnim elementima. Objasniti podjelu sinartroza: sindezmoze, sinhodroze, sinostoze. Definirati zglob kao diskontinuirani spoj. Objasniti podjelu i funkciju zglobova. Opisati sferoidni zglob articulatio humeri.
Ishodi učenja
Definirati miologiju kao anatomsku disciplinu. Objasniti dijelove, građu i funkciju skeletnog mišića. Podijeliti vrste skeletnih mišića. Opisati mišićno i tetivno vreteno, motornu ploču, inervacija mišića. Objasniti funkciju mišića u zglobu. Opisati fascije.
Ishodi učenja
Definirati topografsku anatomiju kao anatomsku disciplinu. Definirati skeletotopiju, sintopiju, holotopiju. Definirati topografske regije gornjeg ekstremiteta. Objasniti značaj kliničke anatomije u praktičnom radu liječnika. Opisati regije fossa axillaris i cubitalis.
Ishodi učenja
Definirati angiologiju kao anatomsku disciplinu. Objasniti građu i anatomske karakteristike krvnih žila. Opisati mali i veliki optok krvi. Opisati pregledno glavne arterije i vene. Opisati limfne žile i čvorove.
Ishodi učenja
Opisati koljeni zglob i objasniti njegovu mehaniku. Opisati ozljede koljenog zgloba i njihovo liječenje.
Ishodi učenja
Definirati živčani sustav, živčano tkivo i živčanu stanicu. Definirati periferni živčani sustav te opisati strukture koje ga čine: živac i ganglij. Opisati plexus brachialis i n. medianus. Opisati plexus lumbalis i n. ischiadicus. Razlikovati motornu i senzibilnu inervaciju.
Ishodi učenja
Diskutirati važnost topografske anatomije donjeg ekstremiteta, omeđenja regije i sadržaj.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu i građu središnjeg živčanog sustava. Opisati živčanu stanicu, vrste živčanih stanica i potpornih stanica. Definirati živac i navesti podjelu. Objasniti razvoj i podjelu mozga.
Ishodi učenja
Pregledno prikazati kosti koje pripadaju aksijalnom osovinskom skeletu. Podijeliti kosti glave na cerebralni i visceralni dio te na bazu i kalvariju. Opisati osnovni princip razvoja kostiju glave s osvrtom na značaj fontanela. Opisati dijelove temporalne kosti te njene kanale kao i cavum tympani.
Ishodi učenja
Opisati stjenke očne, nosne i usne šupljine. Objasniti odnose i komunikacije šupljina s drugim prostorima glave. Opisati paranazalne sinuse i njihovu povezanost s nosnom šupljinom.
Ishodi učenja
Pregledno prikazati kosti koje pripadaju aksijalnom ososvinskom skeletu. Opisati kralježnicu kao cjelinu i navesti vrste spojeva među kralješcima te opisati pokretljivost pojedinih odsječaka kralježnice. Opisati vanjski oblik i unutrašnju građu leđne moždine. Opisati segmentaciju s obzirom na izlazišta moždinskih živaca i povezati je s unutrašnjom građom.
Ishodi učenja
Prikazati pregled moždanih živaca s osvrtom na njihovu funkcionalnu podjelu, jezgre, izlazišta i područje inervacije.
Ishodi učenja
Opisati vezivne ovojnice mozga i leđne moždine. Opisati oblik, položaj i funkciju slobodnih listova dure mater. Opisati venske sinuse dure mater. Opisati najveće cisterne u kranijalnoj šupljini. Opisati komunikacije komora i subarahnoidalnog prostora te cirkulaciju cerebrospinalnog likvora. Opisati lumbalnu cisternu i praktičnu važnost poznavanja njenog položaja prilikom lumbalne punkcije.
Ishodi učenja
Definirati splanhologiju kao anatomsku disciplinu. Pregfledno prikazati položaj i komunikacije visceralnih organa glave i vrata.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati stijenku grkljana, komunikacijske otvore i podjelu šupljine grkljana. Opisati anatomske strukture koje sudjeluju u izgradnji stijenki grkljana. Opisati motornu, osjetnu i autonomnu inervaciju grkljana. Opisati mehanizam nastanka glasa i objasniti funkciju mišića grkljana u stvaranju glasa. Opisati n. vagus od izlazišta, njegov put i odnose prema okolnim strukturama. Opisati jezgre n. vagusa. Opisati svaku granu n. vagusa i područje njegove inervacije
Ishodi učenja
Opisati anatomske granice glave i vrata. Opisati položaj, međusobni odnos i granice među topografskim regijama glave i vrata. Opisati vratnu fasciju i njene listove te lože koje zatvaraju listovi fascije.
Ishodi učenja
Pregledno opisati arterijsko i vensko stablo glave i vrata. Opisati limfne žile i regionalne limfne čvorove.
Ishodi učenja
Opisati n. trigeminus od izlazišta, njegov put i odnose prema okolnim strukturama. Opisati podjelu živca na tri glavne grane. Opisati svaku granu n. trigeminus, područje njenog pružanja i inervacije.
Ishodi učenja
Opisati oblik i djelove očnih ovojnica: vanjska očna ovojnica i njezini dijelovi (bjeloočnica i rožnica), srednja očna ovojnica i njezini djelovi (žilnica, zrakasto tijelo i šarenica), unutrašnja očna ovojnica (pigmentni sloj i mrežnica). Objasniti značaj i funkciju glatkih mišića šarenice i zrakastog tijela. Definirati sadržaj očne jabučice. Opisati proizvodnju, protok i odvođenje očne vodice iz očne jabučice
Ishodi učenja
Opisati koštani labirint. Opisati membranozni labirint. Navesti osjetne površine membranoznog labirinta i opisati njihov položaj.
Ishodi učenja
Opisati vanjski oblik i vanjske i unutrašnje granice trupa prema susjednim djelovima tijela. Podijeliti šupljine trupa u prsnu, trbušnu i zdjeličnu šupljinu, opisati granice među njima. Opisati seroznu membranu, njene listove (parijetalni, visceralni i mezenterij), navesti ulogu serozne membrane u fiksaciji organa te njegovoj irigaciji i inervaciji. Opisati sustav krvnih žila i koje pripadaju velikom i malom optoku te funkciju svakoga. Navesti razlike u optoku krvi tijekom fetalnog života i promjene koje se događaju nakon rođenja.
Ishodi učenja
Opisati srčane šupljine i ušća. protok krvi kroz srčane šupljine te mehanizme otvaranja i zatvaranja srčanih ušća pomoću zalistaka.
Ishodi učenja
Opisati vanjski oblik i vanjske i unutrašnje granice abdomena prema susjednim djelovima tijela. Podijeliti šupljinu abdomena u peritonealnu šupljinu i ekstraperitonealne prostore. Opisati peritoneum i njegove listove (parijetalni, visceralni i mezenterij). Opisati embrionalni razvoj osnove za razvoj organa probavnog sustava trbušne šupljine, napomenuti glavne promjene koje se odvijaju u procesu razvoja i posljedice do kojih dovodi na definitivni smještaj organa u peritonealnoj šupljini.
Ishodi učenja
Opisati stijenke i sadržaj ekstraperitonealnih prostora. Definirati topografske odnose unutar retroperitonealnog prostora. Opisati autonomnu inervaciju organa trbušne šupljine.
Ishodi učenja
Opisati skeletne elemente zdjelične šupljine, njihove spojeve i mišiće. Opisati mišiće dna zdjelice. Opisati vanjske i unutrašnje promjere zdjelične šupljine s posebnim osvrtom na oblik zdjelične šupljine kod žena. Opisati irigaciju i limfnu drenažu stijenki i sadržaja zdjelice.
Ishodi učenja
Opisati djelove ženskih i muških vanjskih spolnnih organa. Opisati ingvinalni kanal kod muškarca.
Ishodi učenja
Opisati autonomnu inervaciju organa grudne, trbušne i zdjelične šupljine. Opisati kožu i principe njene irigacije i inervacije. Opisati receptore kože.
Ishodi učenja
Opisati oblik gornjeg ekstremiteta, odrediti granice prema trupu, podijeliti gornji ekstremitet na djelove i regije. Pokazati i imenovati kost, pokazati i opisati dijelove kosti, naučiti anatomsko nazivlje za strukture određene kosti, orijentirati kost pomoću orijentacijskih osi i ravnina, postaviti kost u orijentacijskom stavu tijela. |
Ishodi učenja
Pokazati i imenovati kost, pokazati i opisati dijelove kosti, naučiti anatomsko nazivlje za strukture određene kosti, orijentirati kost pomoću orijentacijskih osi i ravnina, postaviti kost u orijentacijskom stavu tijela.
Ishodi učenja
Pokazati i imenovati spojeve među kostima, pokazati i opisati dijelove zglobova, naučiti anatomsko nazivlje za strukture zgloba, pokazati kretnje koje se izvode u zglobu, odrediti osi kretnje i ravninu u kojoj se izvodi.
Ishodi učenja
Pokazati i imenovati spojeve među kostima, pokazati i opisati dijelove zglobova, naučiti anatomsko nazivlje za strukture zgloba, pokazati kretnje koje se izvode u zglobu, odrediti osi kretnje i ravninu u kojoj se izvodi.
Ishodi učenja
Pokazati mišiće određene skupine, imenovati ih latinskim nazivljem, pokazati hvatišta mišića te pokazati kretnju koju izvode. Opisati fascije mišića određene skupine.
Ishodi učenja
Pokazati mišiće određene skupine, imenovati ih latinskim nazivljem, pokazati hvatišta mišića te pokazati kretnju koju izvode. |
Ishodi učenja
Pokazati arterije i vene gornjeg ekstremiteta, opisati njihov put kroz topografske regije gornjeg ekstremiteta i grananje. Pokazati živce za inervaciju gornjeg ekstremiteta, opisati njihov put kroz topografske regije i grananje. Navesti područje motorne i osjetne inervacije za svaki živac.
Ishodi učenja
Opisati oblik donjeg ekstremiteta, odrediti granice prema tijelu, podijeliti donji ekstremitet na djelove i regije. Pokazati i imenovati kost, pokazati i opisati dijelove kosti, naučiti anatomsko nazivlje za strukture određene kosti, orijentirati kost pomoću orijentacijskih osi i ravnina, postaviti kost u orijentacijskom stavu tijela.
Ishodi učenja
Pokazati i imenovati kost, pokazati i opisati dijelove kosti, naučiti anatomsko nazivlje za strukture određene kosti, orijentirati kost pomoću orijentacijskih osi i ravnina, postaviti kost u orijentacijskom stavu tijela.
Ishodi učenja
Pokazati i imenovati spojeve među kostima, pokazati i opisati dijelove zglobova, naučiti anatomsko nazivlje za strukture zgloba, pokazati kretnje koje se izvode u zglobu, odrediti osi kretnje i ravninu u kojoj se izvodi.
Ishodi učenja
Pokazati i imenovati spojeve među kostima, pokazati i opisati dijelove zglobova, naučiti anatomsko nazivlje za strukture zgloba, pokazati kretnje koje se izvode u zglobu, odrediti osi kretnje i ravninu u kojoj se izvodi.
Ishodi učenja
Pokazati mišiće određene skupine kuka i nadkoljenice, imenovati ih, pokazati hvatišta mišića te pokazati kretnju koju izvode. |
Ishodi učenja
Pokazati mišiće određene skupine potkoljenice i stopala, imenovati ih, pokazati hvatišta mišića te pokazati kretnju koju izvode.
Ishodi učenja
Pokazati arterije i vene donjeg ekstremiteta, opisati njihov put kroz topografske regije donjeg ekstremiteta i grananje. Pokazati živce za inervaciju donjeg ekstremiteta, opisati njihov put kroz topografske regije i grananje. Navesti područje motorne i osjetne inervacije za svaki živac.
Ishodi učenja
Pokazati, imenovati i opisati kosti koje sudjeluju u izgradnji unutrašnje površine baze lubanje. Pokazati granice između prednje, srednje i stražnje lubanjske jame. Za svaku lubanjsku jamu pokazati i opisati kosti i djelove kosti koje sudjeluju u izgradnji određene jame. Pokazati komunikacijske otvore i odrediti šupljine odnosno regije s kojima komuniciraju. Opisati i pokazati kosti ili djelove kosti koje sudjeluju u izgradnji lubanjskog krova odnosno kalvarije.
Ishodi učenja
Pokazati, imenovati i opisati kosti koje sudjeluju u izgradnji vanjske površine baze lubanje. Pokazati granice između prednjeg, srednjeg i stražnjeg polja vanjske lubanjske baze. Za svako polje pokazati i opisati kosti i djelove kosti koje sudjeluju u izgradnji iste. Pokazati komunikacijske otvore i odrediti šupljine odnosno regije s kojima komuniciraju.
Ishodi učenja
Opisati koštane stijenke i komunikacije bočnih predjela lubanje (fossa infratemporalis, fossa pterygopalatina, fossa temporalis).
Ishodi učenja
Pokazati, imenovati i opisati kosti koje sudjeluju u izgradnji šupljina visceralnog dijela lubanje (orbita, cavitas nasi, cavitas oris) i i bočnih predjela lubanje (fossa infratemporalis, fossa pterygopalatina, fossa temporalis). Pokazati komunikacijske otvore i odrediti šupljine odnosno regije s kojima komuniciraju. Pokazati, imenovati i opisati djelove mandibule. Opisati čeljusni zglob (art. temporomandibularis). Pokazati, imenovati i opisati različito oblikovane zube (sjekutiće, očnjake, pretkutnjake i kutnjake) trajnog zubala. Opisati mlječno zubalo.
Ishodi učenja
Pokazati, imenovati i opisati djelove kralješka. Razlikovati vratne, grudne i slabinske kralješke. Pokazati, imenovati i opisati djelove rebara. Razlikovati prava, lažna i lebdeća rebra. Pokazati, imenovati i opisati djelove prsne kosti. |
Ishodi učenja
Pokazati i opisati vanjski oblik kralježničke moždine I malog mozga. Pokazati iopisati moždinske živce. Pokazati I opisati dijelove općeg opisa mozga, podjelu, izlazišta moždanih živaca.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati vanjski oblik produljene moždine, mosta i srednjeg mozga. Pokazati četvrtu komoru i opisati njezine stijenke.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati vanjski oblik međumozga. Pokazati treću komoru i opisati njezine stijenke.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati vanjski oblik krajnjeg mozga. Pokazati bočnu komoru i opisati njezine stijenke.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati vanjsku tvrdu i meke moždane i moždinske ovojnice. Pokazati i imenovati krvne žile koje irigiraju mozak (a. carotis interna i grane te a. vertebralis i grane) i kralježničku moždinu.
Ishodi učenja
Pokazati stijenke usne šupljine, komunikacijske otvore i podjelu šupljine. Opisati anatomske strukture koje sudjeluju u izgradnji stijenki usne šupljine. Opisati motornu, osjetnu i autonomnu inervaciju stijenki. Pokazati i opisati jezik i njegovu građu.
Ishodi učenja
Pokazati stijenke ždrijela, komunikacijske otvore i podjelu šupljine. Opisati anatomske strukture koje sudjeluju u izgradnji stijenki ždrijela. Opisati motornu, osjetnu i autonomnu inervaciju stijenki. Pokazati i opisati jezik i njegovu građu.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati stijenku nosne šupljine, komunikacijske otvore i podjelu šupljine. Opisati anatomske strukture koje sudjeluju u izgradnji stijenki nosne šupljine. Opisati osjetnu i autonomnu inervaciju sluznice nosne šupljine. Opisati i pokazati položaj paranazalnih šupljina i pokazati komunikacijske drenažne otvore u nosnu šupljinu.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati stijenku grkljana, komunikacijske otvore i podjelu šupljine grkljana. Opisati anatomske strukture koje sudjeluju u izgradnji stijenki grkljana. Opisati motornu, osjetnu i autonomnu inervaciju grkljana. Opisati mehanizam nastanka glasa i objasniti funkciju mišića grkljana u stvaranju glasa. Opisati vratni dio dušnika.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati granice regije, sadržaj regije i komunikacije sa susjednim regijama. Pokazati I opisati žlijezde slinovnice. |
Ishodi učenja
Pokazati i opisati granice regije, sadržaj regije i komunikacije sa susjednim regijama.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati granice regije, sadržaj regije i komunikacije sa susjednim regijama.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati granice regije, sadržaj regije i komunikacije s susjednim regijama.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati granice regije, sadržaj regije i komunikacije sa susjednim regijama.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati granice regije, sadržaj regije i komunikacije sa susjednim regijama.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati gornju i donju vjeđu. Opisati spojnicu. Pokazati i opisati strukture suznog aparata. Pokazati i opisati vanjske mišiće očne jabučice, opisati njihovu funkciju i inervaciju. Definirati vanjski i unutrašnji kirurški prostor orbite i pokazati sadržaj tih prostora. Pokazati krvne žile i živce orbite.
Ishodi učenja
Za svaku na prethodnim vježbama analiziranu anatomsku strukturu (krvna žila, živac, mišić, organ) analizirati položaj i put kroz sve topografske regije glave i vrata.
Ishodi učenja
Opisati i pokazati vanjske granice prsa. Opisati i pokazati osteomuskularne stijenke prsne šupljine. Opisati ošit i komunikacijske otvore te njihov sadržaj. Opisati krvne žile i živce koji inerviraju grudnu stijenku. |
Ishodi učenja
Opisati i pokazati vanjski oblik i građu organa donjih dijelova respiratornog sustava: dušnik, dušnice i traheobronhalno stablo, pluća. |
Ishodi učenja
Opisati i pokazati vanjski oblik srca, srčane šupljine, srčana ušća i valve, srčanu krunu. Opisati i pokazati perikard. Pokazati položaj srca. Definirati projekcije srčanih rubova, srčanih ušća, apsolutnu i relativnu muklinu.
Ishodi učenja
Opisati i pokazati vanjski oblik i položaj medijastinalnih organa: jednjak, aorta, truncus sympathicus, ductus thoracicus, v.azygos. |
Ishodi učenja
Opisati i pokazati vanjske i unutrašnje granice trbuha, pokazati podjelu prednje površine trbuha u regije. Opisati meku trbušnu stijenku: mišiće i fascije. Opisati ingvinalni kanal i ovojnice sjemenika. Opisati mišiće stražnje trbušne stijenke. Ponoviti opis ošita koji je obrađen u sklopu mišića prsne šupljine.
Ishodi učenja
Opisati i pokazati vanjski oblik i građu želuca, dvanaesnika, taštog i vitog crijeva, slijepog crijeva i crvuljka, uzlaznog, poprečnog, silaznog i sigmoidnog debelog crijeva te završnog debelog crijeva. Opisati vanjski oblik jetre i gušterače.
Ishodi učenja
Opisati smještaj organa peritonealne šupljine (holotopija), izravne i neizravne sintopske odnose susjednih organa, odrediti njihov skeletotopski položaj. |
Ishodi učenja
Opisati i pokazati vanjski oblik i unutrašnju građu organa uropoetskog sustava: bubreg, mokraćovod, mokraćni mjehur i mokraćnu cijev.
Ishodi učenja
Opisati smještaj organa retroperitonealne šupljine (holotopija), izravne i neizravne sintopske odnose susjednih organa, odrediti njihov skeletotopski položaj.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati međusobno topografske odnose organa zdjelične šupljine žene: zadnje crijevo, maternica, jajnik, jajovod, rodnica, mokraćni mjehur, mokraćna cijev. |
Ishodi učenja
Pokazati i opisati međusobno topografske odnose organa zdjelične šupljine muškarca: zadnje crijevo, mokraćni mjehur, prostata, sjemeni mjehurić, sjemenovod.
Ishodi učenja
Pokazati i opisati međusobno topografske odnose organa zdjelične šupljine. Opisati krvne žile i živce zdjelične šupljine.
Ishodi učenja
Definirati osnovne pojmove opće osteologije: organski sustav kostiju, kost, koštano tkivo. Analizirati i usporediti oblike kostiju aksijalnog i apendikularnog skeleta. Primjeniti metodu anatomske orijentacije na kost. Definirati pojam orijentacije u anatomiji: orijentacijski stav tijela i orijentacijske osi i ravnine.
Ishodi učenja
Definirati osnovne pojmove opće sindezmologije: kontinuirani i diskontinuirani spojevi između skeletnih elemenata. Analizirati građu kontinuirani spojeva kostiju i na temelju građe podijeliti ove spojeve na sindezmoze, sinhondroze i sinostoze. Analizirati 3 osnovna elementa diskontinuiranih spojeva odnosno zglobova: zglobna površina ili tijelo, zglobna čahura i zglobna šupljina. Definirati vrste zglobova na temelju oblika zglobnih površina (kuglasti, valjkasti, elipsoidni..). Opisati kretnje.
Ishodi učenja
Definirati osnovne pojmove miologije: mišićni sustav, mišić, mišićno tkivo. Analizirati različite oblike mišića. Opisati dijelove mišića. Diskutirati ulogu koju mišići imaju u lokomotornom aparatu. Definirati kontrakciju. Opisati neuromuskularnu spojnicu. Definirati pomoćni ustroj mišića odnosno vezivne ovojnice ili fascije. Opisati osteomuskularne lože.
Ishodi učenja
Definirati žilni sustav: krv, arterije, vene, kapilare te limfne žile. Definirati smjer protoka krvi, mali i veliki optok.
Ishodi učenja
Diskutirati o osnovnim pojmovima anatomije perifernog živčanog sustava: živac, živčani splet, gangliji. Analizirati sastav živčanih spletova za inervaciju ekstremiteta, korjene, ogranke, sastav živčanih vlakana, područje inervacije.
Ishodi učenja
Analizirati kosti koje čine cerebralni dio lubanje. Opisati oblik, osnovne značajke, glavne djelove i najvažnije rubove, izbočine, udubine, koštane linije, žlijebove, otvore i druge morfološke karakteristike čeone, klinaste, sljepoočne, zatiljne kosti.
Ishodi učenja
Analizirati kosti koje čine visceralni dio lubanje. Opisati glavne elemente čeljusnog zgloba i kretnje koje se odvijaju u zglobu.
Ishodi učenja
Pregledno opisati mozak, podijeliti ga na osnovne djelove i navesti njihov položaj. Opisati duboke sive mase moždanog debla koje su jezgre moždanih živaca. Podijeliti jezgre na osjetne, motorne i parasimpatičke.
Ishodi učenja
Opisati dijelove moždanog debla i analizirati sive mase koje su funkcionalno jezgre moždanih živaca. Analizirati projekcije jezgara moždanih živaca na rombičnu jamu.
Ishodi učenja
Opisati hemisfere. Opisati komore mozga. Opisati komunikacije komora i subarahnoidalnog prostora te cirkulaciju cerebrospinalnog likvora.
Ishodi učenja
Opisati osnovni plan građe šupljeg i parenhimatoznog organa. Opisati tvorbe i organe limfatičnog sustava, s posebni osvrtom na tonzile, limfne čvoriće i limfne čvorove.
Ishodi učenja
Opisati jezgre u moždanom deblu, vrste vlakana, područje inervacije, tijek i grananje živaca za inervaciju glave i vrata: nn. craniales (n. IX, n. X, n. XI, n. XII), i opisati vratni dio truncus sympathicus.
Ishodi učenja
Opisati jezgre u moždanom deblu, vrste vlakana, područje inervacije, tijek i grananje nervus facialis, n. VII. Opisati parasimpatičke ganglije glave: ganglion ciliare, oticum, pterygopalatinum i submandibulare.
Ishodi učenja
Opisati jezgre u moždanom deblu, vrste vlakana, područje inervacije, tijek i grananje živaca orbite: n. II, n. III, n. IV i n. VI. Opisati ishodište, tijek, kolaterno i terminalno grananje a. ophthalmica. Opisati nastanak, tijek i anastomoze v. ophthalmicae sup.
Ishodi učenja
Opisati djelove vanjskog uha: uška i zvukovod te djelove srednjeg uha: bubnjište, slušne košćice i spojevi, mastoidne šupljinice, slušna Eustahijeva cijev. Diskutirati o osjetnoj inervaciji kože i sluznice vanjskog i srednjeg uha te o motornoj inervaciji m. stapedius i m. tensor tympani.
Ishodi učenja
Opisati arterije i vene srca i opisati njihov tok. Opisati provodnu muskulaturu srca. Opisati plexus cardiacus. Analizirati topografske odnose srca i mjesta auskultacije srčanih ušća. Opisati pericardium.
Ishodi učenja
Definirati organe koji čine probavni sustav. Opisati oblik i građu jednjaka, želuca, djelova tankog i debelog crijeva, jetru i gušteraču.
Ishodi učenja
Opisati krvne i limfne žile trbušne šupljine. Definirat područje irigacije I drenaže pojedinih organa trbušne šupljine.
Ishodi učenja
Definirati organe koji čine ženski spolni sustav. Opisati oblik i građu jajnika, jajovoda, maternice i rodnice. Opisati ovarijski ciklus. Opisati menstrualni ciklus.
Ishodi učenja
Definirati organe koji čine muški spolni sustav. Opisati oblik i građu sjemenika, pasjemenika, sjemenovoda, sjemenih mjehurića, prostate i mlazničnih cijevi.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2021/2022 | Download |