Nastavni materijal za kolegij je u pripremi, studentima će na raspolaganju  biti sve PPT-prezentacije korištene u nastavi, kao i pripremljeni handoutsi.

1. Bertrand C-J. Deontologija medija. Zagreb: ICEJ; 2007.
2. Šegota I. Bioetika i novinarstvo. Bioetički svesci br. 44. Rijeka: Katedra za društvene znanosti, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; 2003.
3. Šegota I, Rinčić I, ur. Povijest bioetike. Bioetički svesci br. 55. Rijeka: Katedra za društvene znanosti, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; 2003.
4. Malović S, Vilović G, ur. Novinarstvo i etika u Hrvatskoj 2005. Zagreb: Sveučilišna knjižara; 2005. 
5. Theaker A. Priručnik za odnose s javnošću. Zagreb: HUOJ; 2008.
6. Tench R, Yeomans L, urednici. Istraživanje odnosa s javnošću. Zagreb: HUOJ; 2009.
7. Medianali (međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovne komunikacije i odnosa s javnostima).
8. The Journal of Medicine and Philosophy, Vol. 24, No. 2 (April), 1999.
    1. E. Haavi Morreim: Bioethics and the Press (101-107)
    2. Albert Rosenfeld: The Journalist’s Role in Bioethics (108-129)
    3. Judith Andre, Leonard Fleck, Tom Tomlinson: Improving our Aim (130-147)
    4. James Lindemann Nelson: Bioethics as Several Kinds of Writing (148-163)
    5. Martyn Evans: Bioethics and the Newspapers (164-180)
    6. Kenneth K.W. Goodman: Philosophy as News: Bioethics, Journalism and the Public Policy (181-200)
9. Zakon o medijima ( www.hnd.hr )
10. Staraj Bajčić T, Sorta-Bilajac Turina I, Baždarić K. Percepcija rizika od spolnih bolesti i HIV-a,  kiberohondrija i zdravstvena pismenost u doba pandemije COVID-19. Infektološki glasnik 2020;40(4):129-33. https://doi.org/10.37797/ig.40.4.3 
11. Sorta-Bilajac Turina I. Zdravstvena i medijska pismenost u doba korone. Narodni zdravstveni list 2020;726-7:25-6.
12. Sorta-Bilajac Turina, I. Zdravstvena pismenost. Narodni zdravstveni list 2014;656-657:13-4. 
13. Sorta-Bilajac I, Sorta J. Primjena teorije komunikacije Paula Watzlawicka na praksu komuniciranja u medicini i zdravstvu. JAHR - godišnjak Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2013;4(7):583-90.
14. Gašparović Babić S, Janković S, Glibotić Kresina H, Grbac R, Kresina S, Lazarević Rukavina I, Sorta-Bilajac Turina I, Cattunar A. Uloga Narodnog zdravstvenog lista u promociji zdravlja u Primorsko-goranskoj županiji – evaluacija zadovoljstva korisnika. U: Ivanišević G, ur. Hrvatska - prevencijom do zdravlja i vitalnosti: knjiga izlaganja na znanstvenom skupu XVII. lošinjska škola / akademija prirodnih ljekovitih činitelja i lječilišne medicine; 02.-03.09.2016.; Veli Lošinj, HR.  Zagreb: Hrvatski liječnički zbor; 2016. str 167-77.
15. Gašparović Babić S, Glibotić Kresina H, Mohorić S, Kresina S, Vlah N, Sorta-Bilajac Turina I. Značaj zdravstvene pismenosti u unaprjeđenju javnozdravstvenih programa - primjer dobre prakse iz Primorsko-goranske županije. Znanstveno-stručni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena pismenost izazovi i perspektive; Dubrovnik 19.-20.4.2024. Hrvatski Časopis za javno zdravstvo [Internet]. 2024 [pristupljeno 02.07.2024.];19(59):14-16. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/318244

Nema posebnih uvjeta za upis kolegija.

Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu. Student može izostati s 30% nastavnih sati. Ukoliko izostane više, gubi mogućnost izlaska na završni ispit. 
Također, studenti su obavezni dolaziti pripremljeni na skupne seminare, temeljem ponuđene literature istražiti relevantne činjenice potrebne za izradu seminarskog rada, te pripremiti PPT-prezentaciju.

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci). 

Sukladno smjernicama o ECTS sustavu ocjenjivanja, uspjeh studenata izražava se ECTS skalom ocjenjivanja u postocima 0-100% (uz pojašnjenje A-E, te kroz brojčani sustav 1-5). 

Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu. Seminarski rad iznosi 50% završne ocjene. Aktivno sudjelovanje u nastavi kroz izlaganje uz PPT-prezentaciju sačinjava 20% završne ocjene. Pismeni ispit predstavlja 30% završne ocjene. Prag prolaza na ispitu je 50%. Ispit se provodi po završetku izbornog kolegija (termin se određuje u dogovoru s predstavnikom studenata).

Završna ocjena oblikuje se na način da se ocjenskim bodovima ostvarenim tijekom nastave pridružuju bodovi ostvareni na završnom ispitu. Ocjenjivanje studenata na temelju konačnog uspjeha obavlja se kako slijedi:

Nastava se izvodi u obliku 30 sati seminara. Predviđeno trajanje nastave je dva tjedna. Tijekom nastave student piše seminarski rad na odabranu temu, koju i usmeno izlaže uz PPT-prezentaciju. Izvršenjem svih nastavnih obveza, te pristupanjem završnom ispitu, student stječe 1,5 ECTS bod.
Za upis kolegija nema posebnih uvjeta.

Ponuđeni okvirni sadržaj kolegija može se mijenjati tijekom izvođenja samog kolegija, ovisno o osobnim profesionalnim interesima studenata, njihovim prijedlozima i željama za detaljnijim pristupom pojedinim temama.
Specifičnost je ovog kolegija u velikom naglasku na aktivnost studenata, čiji je zadatak da aktivno sudjeluju u izvođenju samog kolegija kroz svoje referate (case-report) u kojima će prikazati i analizirati slučajeve iz međunarodnih i hrvatskih medija.

Nastava će biti organizirana sukladno ostalim studentskim obavezama i raspoloživim terminima u odnosu na ostalu nastavu, a u dogovoru s predstavnikom studenata.

Ukoliko je potrebno, kolegij se može izvoditi na engleskom jeziku.