Kolegij Fizika i biofizika je obvezni predmet na 1. godini Sveučilišnog prijediplomskog i diplomskog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u zimskom semestru, a sastoji se od 30 sati predavanja, 30 sati seminara i 30 sati vježbi, ukupno 90 sati (7.5 ECTS).
Cilj kolegija je da student tijekom predavanja bude upoznat sa temeljnim znanjima iz fizike potrebnim za razumijevanje bioloških funkcija organizma. Nadopunjuju se znanja potrebna za razumijevanje fizikalnih metoda na kojima se zasnivaju mjerni i dijagnostički uređaji moderne tehnologije. U sklopu predavanja izvode se demonstracijski pokusi i koriste multimedijalni sadržaji. Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima kako je propisano Bolonjskom konvencijom. Na seminarima, čije je pohađanje obvezno, studenti primjenjuju teorijska znanja stečena na predavanjima na konkretne probleme računanjem konkretnih situacija. Studenti su dužni pripremiti se za seminare, ponavljanjem teorije, i na seminaru aktivno sudjelovati. Po završetku prve polovine i druge polovine seminara polaže se kolokvij iz seminara, u obliku pismenog ispita. Praktične vježbe imaju zadaću uputiti studente u osnovne vještine rukovanja jednostavnim mjernim uređajima, te smislom izvođenja mjerenja. Upoznaju ga sa osnovnim pravilima procjene točnosti rezultata kao i načinom izražavanja rezultata. Ocjenjuje se pripremljenost studenata za vježbe i obrada rezultata izvršenih mjerenja. Studenti su obvezni izvesti sve vježbe.
Očekivani ishodi učenja za kolegij: A. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 1. Raspraviti razliku između geometrijske i valne optike 2. Zaključiti granice primjenjivosti geometrijske i valne optike 3. Pokazati princip "rada" oka, mikroskopa, lupe, dalekozora 4. Prepoznati različite oblike energije 5. Objasniti silu i posljedice djelovanja sile 6. Reproducirati zakone očuvanja i njihovu važnost u fizici 7. Procijeniti termodinamiku i termodinamičke funkcije kao osnovu fiziologije 8. Razlikovati linearne deformacije opisane Hookovim zakonom od drugih vrsta deformacija 9. Opisati valove, interferenciju i rezonanciju 10. Raspraviti osnovne pojmove iz elektriciteta i magnetizma i međudjelovanje električnog i magnetskog polja
B. PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE 1. Uočiti viskoznost i njen utjecaj na protjecanje tekućine 2. Povezati zakone gibanja fluida sa krvotokom čovjeka 3. Prepoznati otapanje plinova u tekućinama kao mehanizam disanja 4. Povezati val sa opažanjima zvuka 5. Pratiti napetost površine 6. Gledati ovisnost električnog otpora o parametrima vodiča
Praktikum fizikalnih mjerenja, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, 2010.
Herak J., Osnove kemijske fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, 2008.
Šolić F., Žauhar G., Fizika za medicinare, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, 2013.
Erim Bešić, Janko Herak: Zadaci iz fizike, FBF, 2006.
Kulišić P. i Lopac V., Elektromagnetske pojave i struktura stvari, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
Sve obavijesti o provođenju kolegija, kao i nastavni materijali bit će dostupni na sustavu za e-učenje Merlin. Studenti trebaju redovito posjećivati navedene sustave kako bi bili na vrijeme informirani o svim činjenicama ili promjenama koje se tiču kolegija.
POHAĐANJE NASTAVE Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom na sustavu za e-učenje Merlin. Prisustvovanje predavanjima, seminarina, vježbama i međuispitima je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta. Svi navedeni oblici nastave započinju u točno naznačeno vrijeme prema navedenom rasporedu te će kašnjenje biti tretirano kao izostanak. Ulasci/izlasci tijekom održavanja nastave se ne uvažavaju.
Student može opravdano izostati do 30 % sati, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave, ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).
POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU Shodno trenutno važećim “Preporukama za primjereno ponašanje u virtualnim sustavima za provođenje online nastave i ostalim oblicima rada u virtualnom okruženju” Sveučilišta u Rijeci (3.3.2021.), određeni oblici nastave će biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu. Predavanja, seminari i vježbe će se održavati na platformi MS Teams, a studenti trebaju imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, te mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak.
PREDAVANJA
Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima kako je propisano Bolonjskom konvencijom.
SEMINARI
Na seminarima, čije je pohađanje obvezno, studenti primjenjuju teorijska znanja stečena na predavanjima na konkretne probleme poput sila i statike, krvotoka, disanja, kretanja, vida - izradom modela i računanjem konkretnih situacija. Studenti su dužni pripremiti se za seminare, ponavljanjem teorije, i na seminaru aktivno sudjelovati. Po završetku prve polovine i druge polovine seminara polaže se kolokvij iz seminara, u obliku pismenog ispita.
VJEŽBE
Praktične vježbe imaju zadaću uputiti studente u osnovne vještine rukovanja jednostavnim mjernim uređajima, te smislom izvođenja mjerenja. Upoznaju ga sa osnovnim pravilima procjene točnosti rezultata kao i načinom izražavanja rezultata. Ocjenjuje se pripremljenost studenta za vježbe i obrada rezultata izvršenih mjerenja. Studenti su obvezni izvesti sve vježbe.
AKTIVNO SUDJELOVANJE NA NASTAVI
• aktivnost na seminarima (do 2 boda)
Seminari imaju za cilj poticati analitički, kvantitativni pristup u proučavanju funkcija ljudskog tijela. Studenti su dužni pripremiti se za seminare, ponavljanjem teorije, i na seminaru aktivno sudjelovati. Bodovanje aktivnosti na seminarima obavlja se na slijedeći način:
broj javljanja na seminarima
ocjenski bodovi
0
1-5
6 i više
0
1
2
Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
0,25
Aktivnost u nastavi
0,5
Seminarski rad
Eksperimentalni rad
1,0
Pismeni ispit
1,75
Usmeni ispit
2,0
Esej
Istraživanje
Projekt
Kontinuirana provjera znanja
2,0
Referat
Praktični rad
Portfolio
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
Bodovanje
Maksimalan broj bodova
Parcijalni ispiti
Prvi parcijalni ispit (13 pitanja)
13
Drugi parcijalni ispit (13 pitanja)
13
ukupno
26
Vježbe
ocjene iz vježbi
11 x 5 x 0,4
22
ukupno
48
Aktivnost
aktivnost na seminarima
2
UKUPNO
50
ZAVRŠNI ISPIT
Pismeni ispit (25 pitanja)
25
Usmeni ispit
25
ukupno
50
UKUPNO
100
Popravcima međuispita mogu pristupiti studenti koji: Imaju pozitivno ocjenjene i priznate sve vježbe i koji tijekom cjelokupne nastave nisu neopravdano izostali više od 30%.
Završni ispit (do 50 bodova) Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Pismeni test sastoji se od 25 pitanja. Svako pitanje ili tvrdnja ima pet ponuđenih odgovora, od kojih više njih može biti točnih. Uspješno položen ispit je onaj na kojem je točno riješeno najmanje 50% testa (13 točnih odgovora). Transformacijska skala iz točno odgovorenih pitanja u bodove na pismenom ispitu je slijedeća:
broj točnih odgovora na testu
ocjenski bodovi
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
Usmeni ispit je obvezan. Student može izići na usmeni ispit samo ako je točno riješio najmanje 50% pitanja na pismenom testu. Transformacijska skala iz ocjena na usmenom ispitu u bodove je slijedeća:
ocjena na usmenom
ocjenski bodovi
dovoljan
dobar
vrlo dobar
izvrstan
10-13
14-17
18-21
22-25
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 25 bodova (50% ocjenskih bodova koje je bilo moguće steći tijekom nastave).
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
• konačno ostvaruju manje od 25 ocjenskih bodova, i/ili
• imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu
Konačna ocjena
A (90-100%)
izvrstan (5)
B (75-89,9%)
vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%)
dobar (3)
D (50-59,9%)
dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 30 bodova ili nisu položili završni ispit)
nedovoljan (1)
Termini održavanja testova tijekom nastave:
Parcijalni ispiti: Prvi parcijalni ispit: 22.11.2024. Drugi parcijalni ispit: 17.01. 2025.
Ispitni termini: 1. rok 12.02.2025. 2. rok 26.02.2025. 3. rok 08.07.2025. 4. rok 03.09.2025. 5. rok 17.09.2025.
Dodatne napomene
Nastavnici i suradnici su svakodnevno tijekom radnog vremena dostupni putem e-mail adresa za sva pitanja koja se tiču nastave.