Kolegij "Zdravstvena informatika" je obvezni predmet na I. godini Sveučilišnog prijediplomskog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u ljetnom semestru, a sastoji se od 12 sati predavanja, 14 sati seminara i 14 sati vježbi, ukupno 40 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti studentima Sanitarnog injženjerstva usvajanje znanja i vještina potrebnih za razumijevanje i korištenje informacijskih tehnologija u zdravstvu, zdravstvenih informacijskih sustava u bolnici i laboratoriju, informatičke potpore medicinskom odlučivanju, upravljanju medicinskim podatcima i informacijama te unaprjeđenju zdravstvene zaštite. Upoznati studente s mogućnostima korištenja informatičke tehnologije i postupaka tijekom trajne medicinske izobrazbe i usavršavanja.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Temeljni informatički pojmovi, upravljanje podatcima u zdravstvu, teorija i obradba informacija, računalna komunikacija i priopćavanje. Primjena medicinskoinformatičkih postupaka. Važnost, ustroj i uporaba medicinskog jezika, šifriranja i klasifikacija. Ustroj i važnost elektroničkog zapisa bolesnika i elektroničkog medicinskog zapisa. Računalna raščlamba bioloških signala i medicinskih slika. Građa i uporaba biomedicinskih baza podataka i baza podataka sa stručnim i znanstvenim radovima s područja biomedicine. Strategije upravljanja i klasifikacija medicinskog znanja. Medicina utemeljena na dokazima. Zdravstveni informacijski sustavi u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti te sustavu javnog zdravstva. Sustavi za pomoć pri medicinskom odlučivanju, umjetna inteligencija i njihova uporaba u zdravstvu. Internet i društvene mreže u javnom zdravstvu. Sigurnost i povjerljivost podataka u zdravstvu. Programi
1. Kern J, Petrovečki M, ur. Medicinska informatika. Medicinska naklada: Zagreb; 2009.
Coiera E. Guide to health informatics. Boca Raton: Taylor & Francis Group, (3rd edition), 2015. Shortlife EH, Perreault LE. Medical Informatics. New York - Tokyo: Springer, (2nd edition), 2001. van Bemmel JH, Musen MA.Handbook of Medical informatics. New York - Tokyo: Springer,1997. Marušić M. Ur. Uvod u znastveni rad u medicini. Zagreb: Medicinska naklada (4. izdanje), 2008. Degoulet P, Fieschi M. Introduction to clinical informatics. New York-Tokyo: Springer, 1997.
- redovito pohađanje nastave - aktivnost na nastavi - projektni rad, izlaganje seminarskog rada
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova) rad na seminarima i vježbama:
Tema
Broj bodova
P1
Uvod u zdravstvenu informatiku
P2
Internet u javnom zdravstvu
P3
Baze podataka u biomedicini
P4
Informacijska sigurnost
P5
Programska potpora za otkrivanje znanstvene i akademske nečestitosti
P6
Završna razmatranja o zdravstvenoj informatici
S1
Medicinski i administrativni podaci o bolesniku
5
S2
Temeljni pojmovi i medicinske klasifikacije
5
S3
Organizacija podataka u medicini i zdravstvu
5
S4
Informacijski sustavi u zdravstvu – bolnički informacijski sustav (BIS)
4
S5
Medicinsko odlučivanje
4
S6/7
Primjena informacijskih tehnologija u biomedicini
10
V1
Upravljanje medicinskim dokumentima u zdravstvu - neformatizirana dokumentacija u zdravstvu
2
V2
Prezentiranje podataka
2
V3
Pretraga bibliografskih baza podataka u biomedicini
2
V4
Upravljanje dokumentima i podatcima u zdravstvu - dvodimenzijske tablice podataka
2
V5
Upravljanje dokumentima i podatcima u zdravstvu - obrada podataka
2
V6
Upravljanje dokumentima i podatcima u zdravstvu - grafički prikazi podataka
2
V7
Upravljanje i prikaz javnozdravstvenih podataka - završna vježba (kolokvij)
25
Ukupno bodova na nastavi:
70
II. Završni ispit (do 30 bodova)
Završni ispit sastoji se od pismenog testa i usmenog ispita. Pismeni test sastoji se od 20 pitanja i nosi 20 ocjenskih bodova. Student je stekao pravo na pristup usmenom ispitu ako je na pismenom testu odgovorio točno na 10 i više pitanja.
Na usmenom ispitu student može dobiti do 10 ocjenskih bodova, student koji dobije 5 i više bodova je položio usmeni ispit.
Ocjenski bodovi ostvareni na ispitu zbrajaju se s bodovima ostvarenim na nastavi i zbroj čini ukupnu ocjenu.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Student mora skupiti najmanje 35 ocjenskih bodova kako bi stekao pravo pristupa završnom ispitu. Student koji skupi manje od 35 ocjenskih bodova tijekom nastave svrstava se u kategoriju F (neuspješan) što znači da nije zadovoljio kriterije i mora ponovno upisati kolegij.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,99 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora kolegij ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%)
izvrstan (5)
B (75-89,9%)
vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%)
dobar (3)
D (50-59,9%)
dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit)