Kolegij Osnove urbanizma i prostornog planiranja je obvezni predmet na drugoj godini Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u III semestru, a sastoji se od 20 sati predavanja, 15 sati seminara i 15 sati vježbi, ukupno 50 sati (3 ECTS). 
Cilj kolegija je omogućiti upoznavanje studenata s važećim zakonima i dokumentima prostornog uređenja i građenja, vrstama prostornih planova i arhitektonsko-građevinskih projekata, njihovim sadržajem i metodologijom njihove izrade Osposobljavanje studenata za operativno služenje navedenim dokumentima pri njihovoj primjeni na rješavanju zadataka iz domene sanitarnog inženjerstva, odnosno ekološko-zdravstvene problematike. 
Upoznavanje studenata s povijesnim osnovama kao i osnovnim principima funkcioniranja urbanog okoliša. Prikazat će se mogućnost sagledavanja i rješavanja problema u urbanim sredinama na konkretnim primjerima nekih poznatih gradova u zemlji i svijetu s naglaskom na komunalnu i zdravstvenu infrastrukturu kao i na utjecaj na okoliš. 
Upoznavanjem studenata s navedenim dokumentima, projektima i metodologijama očekuje se pripremiti ih za suradnju u interdisciplinarnim timovima koji se bave prostornim planiranjem, gradnjom i kasnije korištenjem građevina s aspekta zaštite okoliša i kontrole utjecaja tih građevina na okoliš. 
Sadržaj predmeta je sljedeći: 20 sati predavanja putem kojih studenti dobivaju teoretska znanja o povijesti razvoja urbanizma i arhitekture, glavnim urbanističkim obilježjima pojedinih velikih povijesnih razdoblja te suvremenim tendencijama u urbanizmu. 15 sati seminara će studentima biti na raspolaganju za izraditi prezentaciju i usmeno je izložiti. Također, studenti imaju obavezu izraditi konketan zadatak s poveznicom na sve baze podataka vezane uz prostorno uređenje i građenje. 15 sati vježbi će studentima omogućiti da se služe internetskom bazom prostornih planova i mobilnim aplikacijama koje su dodatno na raspolaganju. Također će se upoznati s izgledom i sadržajem prostorno - planske dokumentacije, njihovim sastavnim dijelovima i pripadajućoj prostorno - planskoj regulativi.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
 I KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 
- nabrojati važeće zakone koji propisuju prostorno uređenje i planiranje u RH i ukratko opisati njihov sadržaj 
- objasniti proces izrade i donošenja dokumenata prostornog planiranja 
- objasniti proces izrade projekata i ishođenja dozvola potrebnih za gradnju i korištenje građevina i zahvata u prostoru 
- opisati razvoj gradova kroz povijest 
- nabrojati i opisati glavne urbane elemente i funkcije 
- prepoznati velika razdoblja i velike ličnosti u arhitekturi i urbanizmu.
II PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE 
- koristiti prostorno-plansku i projektnu dokumentaciju - surađivati u interdisciplinarnim timovima koji se bave prostornim planiranjem, gradnjom i kasnije korištenjem građevina s aspekta zaštite okoliša i kontrole utjecaja tih građevina na okoliš. 
Izvođenje nastave: 
Nastava je planirana u formi predavanja, vježbi i seminara (20P+15V+15S). U navedenom fondu sati predviđenih za predavanja teoretski će se obraditi sve teme navedene u sadržaju programa kolegija pri čemu se očekuje aktivno uključivanje studenata poticanjem na diskusiju, postavljanje pitanja i sl. Kroz vježbe će se prezentirati dokumenti prostornog uređenja, arhitektonski i urbanistički projekti. U navedenom fondu sati za seminare predviđeno je interaktivno pronalaženje potrebnih podataka i dokumentacije na pristupnim internetskim portalima za određenu temu i lokaciju, priprema dokumentacije za lokacijsku informaciju, posebne uvjete i sl. te izrada prezentacije. Student će pripremiti PowerPoint prezentaciju uz usmeno izlaganje čemu prisustvuju svi studenti. 
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na način da prethodno prouči materijale postavljene na stranicu predmeta kao i dodatne materijale (linkove). 
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta putem aktivnog uključivanje studenata na satu te kroz izradu prezentacija i njihovo usmeno izlaganje na satu (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.).